Palijativna skrb u Hrvatskoj dostupna malom broju bolesnika Znanost

Palijativna skrb u Hrvatskoj dostupna malom broju bolesnika

Palijativna skrb u Hrvatskoj dostupna je tek malom postotku bolesnika, po procjenama stručnjaka od nekoliko desetaka tisuća uspije ju dobiti tek 10 do 20 posto oboljelih o/d kroničnih neizlječivih bolesti sa smrtonosnim ishodom, čime Hrvatska još uvelike zaostaje za europskim standardima.

Prekretnicu prema konačnoj implementaciji palijativne medicine trebale bi donijeti izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i hitne izmjene pravilnika i drugih akata koje će omogućiti stvaranje mreže palijativne skrbi u Hrvatskoj, što znači da će biti dostupna u svim županijama, te na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.

 

Palijativna skrb je sveobuhvatna aktivna skrb za bolesnike koji boluju od neizlječivih bolesti i članove njihovih obitelji, a obuhvaća liječenje totalne boli (psihičke,fizičke, socijalne i duhovne), psihosocijalnu pomoć, te kontrolu svih drugih simptoma bolesnika (npr. infekcije, anemiju, kaheksiju). Najčešće je potrebna pacijentima s uznapredovalim onkološkim bolestima, bolesnicima s nekim neurološkim bolestima ili s kroničnim zatajenjem organa (npr. srca, bubrega, jetre), te pacijentima s uznapredovalom demencijom.

"Hrvatska je još uvijek jedan od tužnijih primjera u Europi, gdje palijativna medicina kao zasebna djelatnost nije u potpunosti implementirana u zdravstveni sustav", kaže Marijana Braš, voditeljica Odjela za palijativnu medicinu Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

To je kao da u nekoj zemlji nema ginekologije, psihologije ili pedijatrije. Palijativnu skrb treba nekoliko desetaka tisuća bolesnika godišnje, a uspije ju, prema mojim procjenama, dobiti tek približno 10 do 20 posto oboljelih, rekla je Braš.

 

Palijativna skrb je ljudsko pravo

 

"Palijativna skrb je izrazito važno ljudsko pravo, pravo na najbolju moguću kvalitetu života unatoč teškoj bolesti za oboljelog i članove njegove obitelji , na život bez boli i sveobuhvatno liječenje i skrb o bolesniku. Obzirom da je medicinska struka danas uvelike razvila palijativnu medicinu kao posebnu granu, neprihvatljivo je da bolesnici u svim krajevima Hrvatske ne mogu ostvariti to temeljno ljudsko pravo", ističe Braš.

Zadnjih nekoliko godina ipak se vide značajni pomaci, osobito nakon Vladina usvajanja Strateškog plana razvoja palijativne skrbi krajem 2013. godine, te početka HZZO-ova financiranja pilot projekata u nekoliko domova zdravlja i bolnica.

No, upozorava Braš, uz pilot projekte djeluje značajan broj volonterskih palijativnih timova, u kojima postoje velik entuzijazam i stručnost, ali nisu uklopljeni u sustav, što treba hitno promijeniti.

U Hrvatskoj se razvio pravi stručni i humani pokret palijativne skrbi i to treba iskoristiti, poručuje Braš i kao primjere dobre prakse navodi Istarski palijativni tim, koji zahvaljujući pomoći županije djeluje već 10 godina, Centar za koordinaciju palijativne skrbi Osječko-baranjske županije, Centar za koordinaciju palijativne skrbi Grada Zagreba, Ustanovu za palijativnu skrb u Rijeci, volonterski palijativni tim Pakrac, mobilni tim pri Franjevačkom svjetovnom redu, te razvoj palijativne skrbi u općim bolnicama (naričito u Varaždinu , Koprivnici i Slavonskom Brodu) i nekoliko hrvatskih psihijatrijskih bolnica, osobito u bolnici Sveti Rafael u Strmcu.

 

Prekretnica prema implementaciji palijative

 

Prekretnicu prema konačnoj implementaciji palijativne medicine trebale bi donijeti izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i hitne izmjene pravilnika i drugih akata koje će omogućiti stvaranje mreže palijativne skrbi u Hrvatskoj, što znači da će biti dostupna u svim županijama, te na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.

"Kao struka nadamo se i očekujemo da će uskoro svaki dom zdravlja i bolnica moći s HZZO-om ugovoriti palijativnu skrb, uz moguće otvaranje odjela i formiranje mobilnih timova, gdje će raditi isključivo dobro educirani i kompetentni članovi interdisciplinarnih timova, koji uključuju liječnike, medicinske sestre, psihologe, socijalne radnike, duhovnike, fizioterapeute i druge", kaže Braš.

Time će se uštedjeti i na troškovima ponekad nepotrebnog intenzivnog liječenja jer palijativna skrb štedi i do 25 do 30 posto troškova u posljednjoj godini života pacijenta.

"Kad smo već toliko dugo čekali, sada inzistiramo na najvišim mogućim standardima", dodaje.

Taj proces bi, prema Strateškom planu razvoja palijativne skrbi od 2014. do 2016., koji je donijelo Ministarstvo zdravlja, trebao biti završen do kraja iduće godine. Planira se dotad broj palijativnih kreveta povećati na 80 na milijun stanovnika, odnosno na ukupno 450 kreveta koji će biti ravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj.

U Ministarstvu zdravlja tvrde da se aktivnosti odvijaju prema zadanom planu, te da se ulažu dodatni napori u bolju povezanost i koordinaciju svih koji sudjeluju u pružanju palijativne skrbi.

 

Edukaciju za palijativnu skrb prošlo 300 osoba

 

"Aktivno se radi na izradi stručnih smjernica, definiranju kriterija tko je palijativni pacijent, izradi standardizirane dokumentacije, uspostavi brze linije u bolničkim ustanovama, sustavnom uvođenju dijagnoze za pružanje palijativnog liječenja, formiranju specijalističkih bolničkih timova... Istovremeno se surađuje s HZZO-om vezano uz financiranje predviđenih resursa", navode u Ministarstvu.

Predstojnik CEPAMET-a Veljko Đorđević ističe da je u proteklih pet godina edukaciju o palijativnoj skrbi kroz poslijediplomske tečajeve i usavršavanja prošlo oko 300 osoba različitih struka iz cijele Hrvatske, a CEPAMET je otvorio vrata i edukaciji volontera i šire javnosti.

„Edukacija mora ići uvijek prije implementacije, a našom akademskom edukacijom uz pomoć petnaestak svjetskih stručnjaka stvoreni su preduvjeti za uvođenje palijativne skrbi u zdravstveni sustav", rekao je Đorđević.

Napominje da u Hrvatskoj ne postoji specijalizacija ni subspecijalizacija iz palijativne skrbi dok, primjerice, u Velikoj Britaniji specijalizacija iz te grane medicine postoji od 1987. godine.

Drago nam je da CEPAMET od osnutka ima veliku podršku nacionalne i međunarodne akademske i stručne zajednice, kaže Đorđević.

Obilježavajući petu godinu djelovanja, CEPAMET će 12. lipnja u Zagrebu organizirati konferenciju o palijativnoj skrbi na kojoj će predstaviti dosadašnje rezultate rada te iznijeti stajališta i zaključke struke o daljnjim koracima nužnim za razvoj te grane medicine u Hrvatskoj.

 

 

IZVOR: Hina, Mirna Puklin Vucelić

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..