Oralni beta blokatori kod akutnog koronarnog sindroma- ranija ili kasnija primjena? Znanost

Oralni beta blokatori kod akutnog koronarnog sindroma- ranija ili kasnija primjena?

Uporaba beta blokatora (BB), kao i njihova korist u terapiji akutnog koronarnog sindroma (AKS) (nestabilna angina pectoris, NSTEMI, STEMI) već je dobro poznata u modernoj medicini. Obzirom da zapravo ne postoje randomizirane kontrolirane studije koje bi dale odgovor na pitanje pravodobne oralne primjene BB u AKS-u, podaci su analizirani iz registra ISACS-TC (The International Survey of Acute Coronary Syndromes in Transitional Countries) u čijem formiranju je sudjelovala, između ostalog, Hrvatska kao i okolne države poput Srbije i Bosne i Hercegovine...

 

Uporaba beta blokatora (BB), kao i njihova korist u terapiji akutnog koronarnog sindroma (AKS) (nestabilna angina pectoris, NSTEMI, STEMI) već je dobro poznata u modernoj medicini.

No ono što je uvijek bilo pitanje kod njihove primjene jest trenutak odn. vrijeme od kliničke prezentacije AKS do njihove primjene koji bi bio najpogodniji s obzirom na njihovu učinkovitost i nuspojave. Već je ranija studija COMMIT (Chinese Clopidogrel and Metoprolol in Myocardial Infarction Trial) pokazala njihovu korist kod intravenske primjene u bolesnika s AKS-om poput smanjene smrtnosti kao posljedice ventrikularne fibrilacije, te smanjenja ponovnog infarkta miokarda. No u istoj studiji se pokazalo da  BB također povećavaju mogućnost razvijanja kardiogenog šoka naročito tijekom prvog dana od prijema u bolnicu. (1)

Obzirom da zapravo ne postoje randomizirane kontrolirane studije koje bi dale odgovor na pitanje pravodobne oralne primjene BB u AKS-u, podaci su analizirani iz registra ISACS-TC  (The International Survey of Acute Coronary Syndromes in Transitional Countries) u čijem formiranju je sudjelovala, između ostalog, Hrvatska kao i okolne države poput Srbije i Bosne i Hercegovine. (2)  Podaci iz ISACS-TC  registra su prikupljani djelomično retrospektivno (kroz period nešto veći od godinu dana) i prospektivno (kroz period nešto veći od tri godine) te su za ovu analizu uključivali podatke o 5259 sudionika. (1)

Bolesnici su bili podjeljeni u dvije osnovne grupe odn. oni koji su primili oralni BB unutar 24 sata od prijema u bolnicu (rana primjena) i oni nakon toga (kasna primjena). Primarni ishod ove analize bio je smrtnost unutar bolničkog odjela kao posljedica AKS do otpusta iz bolnice. Sekundarni ishod je bila učestalost teške LV disfunkcije (disfunkcija lijevog ventrikula) definirane kao ejekcijska frakcija <40 % pri otpustu iz bolnice (mjereno pomoću ultrazvuka). (1)

Rana primjena (unutar 24 h od prijema) oralnih BB je rezultirala značajno manjom smrtnošću u periodu do otpusta iz bolnice i smanjenom učestalošću LV disfunkcije pri otpustu iz bolnice dok se kasna primjena oralnih BB (nakon 24 h od prijema) pokazala kao nezavisni predskazatelj smrtnosti u tom istom periodu.(1)

Potrebno je naglasiti da se navedeno smanjenje smrtnosti odnosi samo na pacijente koji s obzirom na znakove zatajenja srca kod AKS spadaju u klasifikaciju po Killipu I/II. Kod pacijenata s klasifikacijom po Killipu III/IV,  navedena korist ne postoji.(1)

Također, nije bilo značajne razlike kod primarnog i sekundarnog ishoda kada su oralni BB primjenjeni ≤6 sati od prijema u bolnicu u usporedbi s onima koji su dobili tu terapiju >6 do ≤24 sata od prijema. (1)

S obzirom da je navedena analiza iz registra ISACS-TC zapravo post-hoc analiza, odnosno podaci koje obrađuju nisu dobiveni randomiziranom kontroliranom studijom, rezultate ove analize treba prvenstveno tumačiti kao hipotezu. (1)

Usprkos manama ove analize,  s obzirom da je rezultat ove analize najbolje što je trenutno dostupno kako bi se odgovorilo na pitanje o pravodobnoj primjeni oralnih BB kod AKS-a, autori predlažu da rana administracija  terapije oralnim beta blokatorima bude prioritet pri prijemu u bolnicu kod pacijenata s AKS (klasifikacija po Killipu I/II) radi smanjenja smrtnosti i LV disfunkcije do otpusta iz bolnice. Svakako je nužno još jednom naglasiti da kod pacijenata s akutnim pulmonalnim edemom (klasifikacija po Killipu III) ili kardiogenim šokom (klasifikacija po Killipu IV) ranu administraciju oralnih BB treba izostaviti.  (1)

 

 

PRILAGODIO: Goran Perković, mag.pharm., član Izvršnog odbora Sekcije za kliničku farmaciju HFD-a

 

LITERATURA:

  1. Ricci B, Cenko E, Vasiljevic Z, et al. EARLY VERSUS DELAYED USE OF BETA-BLOCKERS IN ACUTE CORONARY SYNDROMES: A LANDMARK ANALYSIS. FROM THE ISACS-TC STUDY. J Am Coll Cardiol. 2015;65(10_S):. doi:10.1016/S0735-1097(15)60202-9.
  2. (n.d.). ..:: ISACS-TC Homepage ::... ..:: ISACS-TC Homepage ::... Retrieved March 08, 2016, from http://isacs-ct.cineca.org/

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..