Ukratko o zdravlju: Europa 2014. – najnoviji podaci o zdravstvenom stanju u državama EU Svijet

Ukratko o zdravlju: Europa 2014. – najnoviji podaci o zdravstvenom stanju u državama EU

Europske države ostvarile su znatna poboljšanja u području zdravlja stanovništva, ali se zdravstveno stanje znatno razlikuje i među državama i unutar njih. Te su razlike posljedica različitih čimbenika, uključujući neke koji nisu povezani sa sustavima zdravstvene skrbi, kao što su okoliš u kojem ljudi žive, osobni način života i ponašanja te razlike u pristupu zdravstvenoj skrbi i njezinoj kvaliteti.

 

Europske države ostvarile su znatna poboljšanja u području zdravlja stanovništva, ali se zdravstveno stanje znatno razlikuje i među državama i unutar njih. Očekivani životni vijek pri rođenju u državama članicama Europske unije (EU) od 1990. u prosjeku se povećao za više od pet godina, iako razlika između država s najdužim i najkraćim očekivanim životnim vijekom i dalje iznosi oko osam godina. U državama se stalno bilježe i velike razlike među ljudima iz različitih socioekonomskih skupina, pri čemu osobe s višim razinama obrazovanja i prihoda uživaju bolje zdravlje i žive nekoliko godina duže od onih iz skupina u nepovoljnijem položaju. Te su razlike posljedica različitih čimbenika, uključujući neke koji nisu povezani sa sustavima zdravstvene skrbi, kao što su okoliš u kojem ljudi žive, osobni način života i ponašanja te razlike u pristupu zdravstvenoj skrbi i njezinoj kvaliteti.

 

Publikacija Ukratko o zdravlju: Europa 2014. sadržava najnovije podatke o zdravstvenom stanju, rizičnim čimbenicima za zdravlje i pristupu visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi u svim državama članicama EU-a, državama kandidatkinjama (s iznimkom Albanije zbog ograničene dostupnosti podataka) i državama članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA). Odabir pokazatelja općenito se temelji na ključnim europskim pokazateljima zdravlja (ECHI) koje je utvrdila Europska komisija. Publikacija uključuje novo poglavlje o pristupu skrbi, te se u njoj, gdje je to moguće, analizira utjecaj gospodarske krize na financijske i zemljopisne prepreke te razdoblja čekanja.

 

Očekivani životni vijek raste, ali su razlike i dalje prisutne

 

• Očekivani životni vijek pri rođenju u državama članicama EU-a povećao se za više od pet godina u razdoblju između 1990. i 2012. te sada iznosi 79,2 godine. Međutim, razlika između najdužeg očekivanog životnog vijeka (u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj) i najkraćeg (u Litvi, Latviji, Bugarskoj i Rumunjskoj) nije smanjena od 1990.

 

• Znatno se povećao i očekivani životni vijek u dobi od 65. godina, te je 2012. u EU-u u prosjeku iznosio 20,4 godine za žene i 16,8 godina za muškarce. Razlika u očekivanom životnom vijeku u dobi od 65. godina između država s najdužim očekivanim životnim vijekom i onih s najkraćim iznosi oko pet godina.

 

• Vjerojatno je da će visokoobrazovani muškarci i žene imati bolje zdravlje i živjeti nekoliko godina duže. Primjerice, u nekim državama srednje i istočne Europe 65-ogodišnji visokoobrazovani muškarci mogu očekivati da će živjeti četiri do sedam godina duže od muškaraca s nižom razinom obrazovanja.

 

• Diljem EU-a žene u prosjeku žive šest godina duže od muškaraca. Ta razlika između spolova iznosi godinu dana kada je riječ o godinama života u dobrom zdravlju (godine koje čovjek proživi bez ograničenja aktivnosti).

 

Ocjena utjecaja gospodarske krize na zdravlje

 

• Kriza je imala mješovit utjecaj na zdravlje i stopu smrtnosti. Čini se da su stope samoubojstva, koje su se na početku krize blago povećale, sada ponovno na razinama prije krize. Kada je riječ o stopi smrtnosti zbog prometnih nesreća, u godinama nakon krize zabilježeno je mnogo brže smanjenje u odnosu na godine prije krize. U godinama nakon krize zabilježena je i manja izloženost stanovništva onečišćenom zraku, iako se čini da su se od tada neki onečišćivači zraka povećali.

 

• Gospodarska kriza možda je pridonijela i dugotrajnom povećanju pretilosti. U državama članicama EU-a u razdoblju oko 2012. jedna od šest odraslih osoba bila je pretila, za razliku od jedne na osam odraslih osoba u razdoblju oko 2002. Dokazi iz nekoliko država članica upućuju na povezanost financijskih poteškoća i pretilosti: osobe koje prolaze kroz financijske poteškoće, neovisno o svojem prihodu ili bogatstvu, izložene su većem riziku. Pretilost je općenito mnogu učestalija u skupinama u nepovoljnijem položaju.

 

Zbog gospodarske krize izdaci za zdravstvo su smanjeni ili se usporavaju

 

• Između 2009. i 2012. stvarni izdaci za zdravstvo (prilagođeni za inflaciju) smanjeni su u polovini država članica EU-a, dok su u ostalim državama znatno usporeni. Izdaci za zdravstvo u prosjeku se svake godine smanjuju za 0,6 % u usporedbi s godišnjim rastom od 4,7 % između 2007. i 2009. To je posljedica rezova u zdravstvenom osoblju i njihovim plaćama, smanjenja naknada pružateljima usluga zdravstvene skrbi, nižih cijena farmaceutskih proizvoda i povećanog sufinanciranja od strane pacijenata.

 

• Iako je 2012. u pojedinim državama (uključujući Austriju, Njemačku i Poljsku) zabilježen skroman rast izdataka za zdravstvo, njihovo se smanjenje i dalje bilježi u Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj te Češkoj i Mađarskoj.

 

Općim zdravstvenim osiguranjem štiti se pristup zdravstvenoj skrbi

 

• Većina država EU-a zadržala je opće (ili gotovo opće) osiguranje za ključan skup zdravstvenih usluga, uz iznimku Bugarske, Grčke i Cipra gdje znatan dio stanovništva nije obuhvaćen osiguranjem. Ipak, čak i u tim državama poduzete su mjere kako bi se neosiguranim osobama pružilo osiguranje.

 

• Za učinkovito osiguranje pristupa zdravstvenoj skrbi potreban je odgovarajući broj, kombinacija i raspodjela pružatelja usluga zdravstvene skrbi. Broj liječnika i medicinskih sestara po glavi stanovnika nastavio je rasti u gotovo svim europskim državama, iako postoji zabrinutost zbog nedostatka određenih kategorija liječnika, primjerice liječnika opće prakse u ruralnim i udaljenim područjima.

 

• U državama članicama EU-a broj liječnika po glavi stanovništva u prosjeku se povećao s 2,9 liječnika na 1 000 stanovnika u 2000. na 3,4 u 2012. Rast je osobito brz u Grčkoj (uglavnom prije gospodarske krize) i Ujedinjenoj Kraljevini (povećanje od 50 % između 2000. i 2012.).

 

• U svim državama gustoća liječnika veća je u urbanim područjima. Veći broj europskih država pruža financijske poticaje kako bi liječnike privukli u područja s nedovoljnom razinom usluga te ih tamo zadržali.Važno pitanje politike u brojnim europskim državama jesu i duga razdoblja čekanja na zdravstvene usluge. Bilježe se znatne razlike u vremenu čekanja na manje kirurške zahvate.

 

Kvaliteta skrbi poboljšana je u većini država, ali razlike i dalje postoje

 

• Zbog napretka u liječenju bolesti opasnih po život, primjerice srčanog udara, moždanog udara ili raka, u većini europskih država povećana je stopa preživljavanja. Stopa smrtnosti nakon bolničkog liječenja srčanog udara u razdoblju između 2000. i 2011. u prosjeku je smanjena za 40 %, a nakon bolničkog liječenja moždanog udara za više od 20 %. Niže stope smrtnosti posljedica su bolje akutne skrbi i lakšeg pristupa specijaliziranim jedinicama za moždane udare u pojedinim državama.

 

• Stopa preživljavanja u slučaju oboljenja od raka povećana je u većini zemalja, uključujući rak vrata maternice, rak dojke i rak debelog crijeva. No u Poljskoj je stopa preživljavanja u slučaja raka vrata maternice bila 20 % niža u odnosu na Austriju i Švedsku, a u slučaju raka dojke gotovo 20 % niža nego u Švedskoj.

 

• U većini država poboljšana je i kvaliteta primarne skrbi, što je vidljivo iz manjeg broja bolničkih liječenja koje se moglo izbjeći u slučaju kroničnih bolesti kao što su astma i dijabetes. No i dalje ima prostora za poboljšanje primarne skrbi kako bi se dodatno smanjio broj skupih bolničkih liječenja.

 

• Zbog starenja stanovništva u godinama koje su pred nama i dalje će se povećavati zahtjevi zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi. Glavna uprava za ekonomska i financijska pitanja predvidjela je u 2012. da će se javni izdatci za zdravstvenu skrb u svim državama članicama EU-a u razdoblju između 2010. i 2060. u prosjeku povećati za 1 do 2 % BDP-a te da će do sličnog povećanja doći i u javnim izdatcima za dugotrajnu skrb. U kontekstu strogih proračunskih ograničenja izazov će biti održati pristup cjelokupnog stanovništva visokokvalitetnoj skrbi uz prihvatljive troškove.

 

 

IZVOR:

http://ec.europa.eu/health/reports/european/health_glance_2014_en.htm

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..