European Health Forum Gastein 2018. - Što Hrvatska može naučiti? (osvrt Anite Galić, HFD) Svijet

Govor povjerenika za zdravlje EK - Andriukaitis

European Health Forum Gastein (EHFG) je najznačajniji europski događaj vezan za budućnost zdravstva i najaktualnije zdravstvene izazove diljem Europske unije te predstavlja ključnu platformu za dijalog svih dionika europskog, pa i globalnog zdravlja i zdravstva.
Donosimo Vam osvrt predstavnice Hrvatskog farmaceutskog društva koja je sudjelovala na EHFG Forumu ...

 

European Health Forum Gastein 2018.

"Zdravlje i održivi razvoj - Odvažni politički potezi za Agendu 2030."

 

European Health Forum Gastein (EHFG) je najznačajniji europski događaj vezan za budućnost zdravstva i najaktualnije zdravstvene izazove diljem Europske unije te predstavlja ključnu platformu za dijalog svih dionika europskog, pa i globalnog zdravlja i zdravstva.

Održan je od 3.-5. listopada 2018. u Bad Hofgasteinu u okviru austrijskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a koliko je važan ovaj Forum, svjedoči dolazak čelnika najvažnijih institucija europskog i globalnog zdravstva poput Svjetske zdravstvene organizacije, tijela Europske komisije (DG Sante), European Observatory on Health Systems and Policies, čelnika većine ministarstava zdravstva država članica EU, ali i predstavnika ostalih ministarstava, nacionalnih parlamenata, udruženja pacijenata, farmaceutske industrije te javnozdravstvenih i znanstvenih institucija- sve u cilju strateškog planiranja i uključivog promišljanja o zdravoj Europi i održivom, dostupnom zdravlju za sve!

Ovogodišnja tema bila je "Zdravlje i održivi razvoj - Odvažni politički potezi za Agendu 2030." (Bold political choices for Agenda 2030.").

Unatoč činjenici da već 2020. godine preuzimamo predsjedanje Vijećem Europske unije, ove godine Hrvatska nije imala službene predstavnike zdravstvene administracije na EHFG Forumu, iako se Lijepa naša spominjala u nekim raspravama kao država koja već sada treba preuzeti važnu ulogu u kreiranju tema i aktivnosti vezanih uz europsko zdravstvo i bolje zdravlje svih europskih građana.

Na EHFG Forumu bilo je prisutno nekoliko pojedinaca iz Hrvatske koji su samoinicijativno došli na EHFG te su aktivno sudjelovali u dinamičnom programu i vrlo zanimljivim radionicama.

 

Clemens Martin Auer, predsjednik EHFG

 

 

17 CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA UN-A- ZDRAVLJE POVEZANO SA SVAKIM CILJEM!

Na EHFG Forumu se većina rasprava vodila o potrebi da svjetski i europski čelnici shvate da su se prihvaćanjem UN-ovog programa održivog razvoja do 2030., neposredno obvezali brinuti o zdravlju i blagostanju kao trećem cilju. Ciljevima održivog razvoja osigurava se ravnoteža triju dimenzija održivog razvoja: gospodarske, društvene i okolišne. Njima se utvrđuju konkretni ciljevi za idućih 15 godina, usmjereni među ostalim na: ljudsko dostojanstvo, regionalnu i globalnu stabilnost, zdrav planet, pravedna i otporna društva te uspješna gospodarstva. Održivi razvoj uključuje sveobuhvatan pristup u okviru kojeg se gospodarski, društveni i okolišni aspekti objedinjuju i međusobno osnažuju.

Najjednostavnije rečeno, svaki od 17 ciljeva povezan je direktno ili indirektno sa zdravljem i političari koji su u mogućnosti pokretati promjene, moraju postati svjesniji da bez zdravog pojedinca nema gospodarskog, društvenog niti okolišnog napretka, te obrnuto- na loši gospodarski, socijalni i okolišni čimbenici mogu narušiti zdravlje pojedinca! Izostaviti zdravlje iz šire slike znači - neodrživost razvoja.

 

Anita Galić (HFD) - ispred konferencijske dvorane EHFG-a

 

 

70 GODINA WHO-A, 70 GODINA OPĆE DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA TE 130 GODINA ROĐENJA OD AKADEMIKA ANDRIJE ŠTAMPARA

Kao što je i sam predsjednik EHFG Foruma, Clemens Martin Auer naglasio, 2018. je vrlo važna godina za globalno zdravlje, a nismo ni svjesni da i Hrvatska ima važan doprinos u ovoj obljetnici, iako nismo iskoristili jedinstvenu prigodu da istaknemo svoju državu na EHFG Forumu u tom kontekstu. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Opća deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda slave svoju 70.-u obljetnicu, a upravo je vizionar iz Hrvatske, prof.dr.sc. Andrija Štampar (kojem ove godine slavimo 130. godina od rođenja) bio jedan od suosnivača WHO-a, ostavljajući svijetu u naslijeđe svoju definiciju zdravlja, koja je i danas aktualna: " Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti."

Na razini europskih političkih agendi i inicijativa, zamjetna je veća aktivnost na području zdravlja kao što su: rezistencija na antimikrobne lijekove, procijepljenost u EU, digitalna transformacija i sigurnost podataka u zdravstvu te istraživanje zdravstvenih sustava.

"Samo reći kako je zdravlje važno i da je preduvjet ekonomskog i socijalnog blagostanja - nije dovoljno. U turbulentnoj političkoj atmosferi zdravlje se često ne smatra prioritetom europskih i nacionalnih politika. Sada je vrijeme za snažnu političku predanost i angažman kako bi se zaštitili naši građani, održali zdravstveni sustavi te je potrebno usuditi se pokrenuti vidljive promjene. Budite odvažni! Think big! Budite brutalno praktični!", riječi su predsjednika EHFG Foruma, koji je vlastitim primjerom u Austriji pokazao kako je za suverene poteze potrebno okupiti predstavnike europskih i nacionalnih vlada, ministarstava financija, industrije, zdravstvenih stručnjaka, pacijenata, medija- svih onih kojima je stalo do zdravlja!

 

John F. Ryan (direktor Odjela za javno zdravlje pri DG Sante Europske komisije), Anita Galić (HFD) i Jan de Belie (Farmaceutska grupacija EU, PGEU)

 

 

ANGAŽMAN MLADIH STRUČNJAKA KAO INVESTICIJA U BUDUĆNOST

Young Forum Gastein (YFG) je mreža mladih profesionalaca koji se bave javnim zdravstvom, te koji se uz podršku Europske komisije svake godine okupljaju na EHFG Forumu ali i drugim stručnim događanjima na području zdravstva. Jedna od najvažnijih vještina koje stječu su umijeće kreiranja mreže partnera i konzorcija za međunarodne, međukulturalne i interprofesionalne projekte, pritom učeći od najboljih stručnjaka na području javnih i zdravstvenih politika. Hrvatska može biti ponosna što je u ovaj projekt uključeno nekoliko mladih iz Hrvatske, Rafaela Tripalo, Damir Ivanković i Franjo Čaić.

EHFG Forum ove je godine organizirao i hackaton za mlade stručnjake na području zdravstva, koji su trebali u timovima osmisliti i prezentirati kreativne načine za suzbijanje posljedica prekomjerne potrošnje alkohola. Uistinu je bilo inspirativno slušati finalne prezentacije timova koji su problem konzumacije alkohola kod mladih pokušali riješiti primjenom virtualne stvarnosti (simulacija uz naočale za virtualnu stvarnost), mobilnim aplikacijama za pametne uređaje ili društvenim mrežama!

 

Damir Ivanković (Young Gasteiners Forum), jedan od europskih dobitnika doktorata za Healthcare Intelligence te Anita Galić (HFD) - hrvatski sudionici

 

 

ZNAMO LI CIJENITI I RAZVIJATI SVOJE NAJVAŽNIJE NASLIJEĐE?

Svega nekoliko dana nakon EHFG Foruma, 10. listopada 2018. je na Školi narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar obilježena 130. godišnjica njegovog rođenja i 70. godišnjica osnutka Svjetske zdravstvene organizacije. Štampar je donio zdravlje u lokalne zajednice, osnažio prevenciju, zdravstveno prosvjećivao o zdravlju na kreativan način s video-snimkama prije 100-ak godina! Tom prigodom jedan od uzvanika izrekao je vrlo snažnu poruku:

"Andrija Štampar bio je čovjek vizije. Bio je spreman i spretan boriti se za svoju viziju neovisno je li bio u Kini, Hrvatskoj, Švicarskoj ili bilo gdje u svijetu. Ista Štamparova vizija jedno je od najvažnijih naslijeđa hrvatske medicine svijetu."

U današnjim izazovnim vremenima, potrebna je snažna politička volja da se nastavi raditi na izvedbi Štamparove globalne vizije, svjesni promjena i trendova u 21. stoljeću, nudeći sadržajna i inkluzivna rješenja, prateći najbolje međunarodne prakse, okupljajući najbolje, najspremnije i najspretnije, ...

 

 

Što Hrvatska može naučiti?

 

 

  • Jedna od važnih poruka EHFG Foruma bila je kako ministri zdravstva trebaju argumentirano dokazati vladama i ministrima financija da zdravstvo nije trošak nego investicija, a ulaganjem u zdravlje pridonosimo makroekonomskom rastu, socijalnoj stabilnosti i društvenom blagostanju te ne ugrožavamo fiskalnu stabilnost.

 

  • Odluke i aktivnosti koje se pokreću na razini zdravstvenog sustava trebaju biti temeljene na stvarnim potrebama i dokazima, baš kao i u biomedicini (evidence based), stoga se sve više ulaže u tzv. Healthcare Intelligence i Data Scientist stručnjake na području zdravstva.

 

  • Kvalitetni podaci su srž modernih i održivih zdravstvenih sustava! Big Data imaju dokazano poboljšavaju ishode liječenja, dostupnost lijekovima/usluzi, sigurnosti i istraživanju u zdravstvu. Pametni zdravstveni sustavi će uključiti pacijente u primjenu digitalnih rješenja da "doniraju" svoje podatke s ciljem kvalitetnijeg i učinkovitijeg liječenja, od kliničkih istraživanja do kontrole bolesti.

 

  • Hrvatska treba biti proaktivnija u supra-nacionalnim mrežama vezanim za određenu zdravstvenu problematiku, npr. rijetke bolesti, mHealth Hub-ovi, metabolički sindrim, procijepljenost i sl. Umjesto da se fokusiramo samo na nacionalnu zdravstvenu problematiku, potrebno je vidjeti mnoge prilike i pokušati inicirati češću izmjenu iskustava s drugim državama EU.

 

  • Ukoliko se rade nacionalne strategije zdravstva do 2030., one moraju biti usklađene s ciljevima održivog razvoja, te duha vremena u kojem živimo. Moramo uvažiti potencijal digitalne transformacije društva, pa tako i zdravstva, a državne vlasti trebaju omogućiti inovativnost i bolju iskoristivost potencijala koje nose npr. elektronski karton, umjetna inteligencija, prijenosni medicinski uređaji (wearables, implantibles), eHealth aplikacije, naravno temeljeno na dokazima. Digitalizacija je tema koju Europska unija stavlja u sam vrh kada je riječ o zdravstvu i mora biti dio nacionalnih strategija.

 

  • Borba protiv zloćudnih bolesti je prioritet brojnih država EU, a na EHFG Forumu se govorilo o neograničenim mogućnostima i disruptivnim tehnologijama koje mogu transformirati sliku skrbi o pacijentima s karcinomom. Među njima su se istaknuli elektronski zdravstveni karton pacijenata te aplikacije koje povezuju liječnika-pacijenta-ljekarnika, koje su već sada dostupni u većini država a godišnje bi spasili u EU preko 125.000 života samo kada je riječ o karcinomima probavnog sustava! Hrvatska bi trebala obuhvatiti nove tehnologije u nacionalni program borbe protiv zloćudnih bolesti i predvidjeti i digitalnu integriranu skrb.

 

  • Estonska ministrica zdravstva Riina Siikut najavila je projekt određivanja genoma nacije s ciljem omogućavanja personalizirane medicine i individualnog liječenja. Samo u prvoj godini ponudili su preko 100.000 besplatnih genotipiziranja, a rezultati će biti sastavni dio eKartona građana kako bi se optimizirala primjena lijekova u skladu s farmakogenomikom. Na taj način postići će, između ostalog, bolju učinkovitost primjene lijekova i smanjenje posljedica (i troška) nuspojava ili interakcija. Estonija je poznata kao europski lider u digitalnoj transformaciji, posebice na području zdravstva.

 

  • Zdrav pojedinac (tjelesno, duševno, socijalno blagostanje) je motiviran, poduzetan i proaktivan pojedinac, sposoban dati maksimalan doprinos zajednici u ekonomskom, društvenom i okolišnom smislu. Ukoliko državne vlasti ne uvide potrebu da uključuju inkluzivnije zdravstvo u projekte i reforme, uz postojeće financijske i kadrovske probleme, ne može se jamčiti održivost bilo kakvog razvoja ili ekonomskog napretka.

 

  • Hrvatska je dio Europske unije koja nudi pregršt dobrih praksi, informacija o financiranju kroz EU fondove, inspirativnih projekata u koje se naši predstavnici mogu i trebaju uključivati, a jednako tako naši predstavnici u europskim tijelima nude mogu uvijek adresirati izazove i prilike za hrvatsko zdravstvo. Ukoliko želimo promjene u funkcioniranju zdravstvenog sustava na nacionalnoj razini, važno je da imamo nacionalne predstavnike tijekom višesmjernih dijaloga, kao na EHFG Forumu.

 

  • Prevencija je najvažnija riječ za održivost zdravlja i zdravstvenih sustava. Zdravstvena i digitalna pismenost o zdravlju, te pravovremeni screeninzi u lokalnim zajednicama, na razini primarne zdravstvene zaštite, predstavljaju najvažniji put ka poboljšanju ishoda liječenja i financijskoj održivosti zdravstvenih sustava. Domovi zdravlja kakve ima Hrvatska su jedinstveni centri zdravstvene izobrazbe i prevencije koji se trebaju promatrati kao prilika za zdravlje pojedinca i zajednice, a dodatno se treba omogućiti razvoj skrbi i usluga na razini primarne zdravstvene zaštite. Veliki potencijal predstavljaju i ljekarnici kao vrlo dostupni zdravstveni stručnjaci koji su dostupni u lokalnim zajednicama te imaju važnu ulogu u pravilnoj primjeni lijekova, a blisko surađuju s liječnicima obiteljske medicine.

 

  • Predstavnici austrijskog osiguravajućeg fonda predstavili su usluge kojima pomažu pacijentima s šećernom bolesti da bolje kontroliraju svoje zdravstveno stanje, uključuju liječnika obiteljske medicine i ljekarnika u disease-management program, educiraju pacijente o zdravim životnim stilovima- sve s ciljem poboljšanja ishoda u interesu pacijenta i kontrole troškova u interesu cijelog sustava.

 

  • Na panelu "Koliko su dobri naši lijekovi?" naglašeno je: "Ako su građanima dostupni dobri i inovativni lijekovi, koji uvelike poboljšavaju kliničku sliku i produktivnost pacijenta, te kvalitetu življenja kod određene bolesti, onda je imperativ da ih osiguramo kroz javnozdravstveni sustav. S druge strane, jedan od izazova zdravstvene administracije jest odlučiti kako više ne investirati u lijekove koji se nisu pokazali dovoljno dobrima."

 

  • Postoji veliki broj pacijenata koji nije u mogućnosti na vrijeme dobiti svoju bolju, inovativnu terapiju zbog sporosti sustava ili ograničenosti budžeta. S druge strane, neki jeftiniji lijekovi (starije molekule, generički lijekovi) su vrlo učinkoviti ali se nije pratila adherencija (suradljivost) pacijenata u njihovoj primjeni pa se stječe dojam da su ishodi liječenja lošiji nego što bi bili da je pacijentu bila omogućena podrška (patient-support program, poboljšanje suradljivosti, edukacija i sl.). Predstavljena je mogućnost plaćanja kombinacije lijek-usluga (ne samo plaćanje lijeka) kako bi se zadržali stariji lijekovi a poboljšali ishodi, a budžet koji bi se uštedio (na razina bolničkog sustava) bi se alocirao prema inovativnoj terapiji većem broju potrebitih.

 

  • Mladi stručnjaci su najveći kapital za budućnost i nastavak svake odlične reforme. Mladi trebaju demonstraciju vizije, međunarodnih suradnji, više pozitivnih primjera i konkretnih projekata od svojih mentora, zdravstvenih ili državnih vlasti i čelnika ustanova u kojima rade, kako bi u svojim sustavima i lokalnim zajednicama donijeli boljitak. Digitalna pismenost mlađih generacija zdravstvenih stručnjaka treba biti već sada kvalitetno usmjerena na svim razinama zdravstvenog sustava.

 

  • Govoriti o javnozdravstvenim problemima, a ne osluškivati potrebe ili ponašanje pojedinaca kojima se obraćamo- predstavlja trošak vremena i resursa. Zdravstvene politike vezane za cijepljenje protiv ospica ili HPV-a, nezarazne kronične bolesti, prevenciju zloćudnih tumora itd., moraju biti prilagođeni vremenu u kojem živimo i komunicirati s rizičnim skupinama građana onako kako oni žele i smatraju da im je potrebno, koristeći digitalne, dostupne komunikacijske kanale, chat-platforme 24/7, informacije u zajednici (a ne samo u većim kliničkim centrima), integriranu  skrb u zajednici (liječnik, ljekarnik, nutricionist, psiholog, med. sestra, ...) i sl. Sustav zdravstvene prosvijećenosti mora biti pravovremen, moderan, funkcionalan i u službi pacijenata, a ne sam sebi svrha.

 

 

 

Anita Galić

Hrvatsko farmaceutsko društvo

 

 

 

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..