Hoće li industrija lijekova ostati tigar na papiru? (Iz medija) Iz medija

Hoće li industrija lijekova ostati tigar na papiru? (Iz medija)

U Hrvatskoj se 30 kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanja te izvozom predstavljaju jednu od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva.
Farmaceutska industrija kako u svijetu tako i u Hrvatskoj spada u visokodohodovnu i visokotehnološki i inovativno zahtjevnu granu industrije. Kao takva prepoznata je i u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske kao i u Strategiji pametnih specijalizacija te joj je time dana mogućnost dodatne financijske pomoći radi povećanja konkurentnosti...

 

U Hrvatskoj se 30 kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanja te izvozom predstavljaju jednu od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Prema ostvarenim prihodima, prema podacima Bisnodea, u 2014. na prvo mjesto smjestila se Pliva s godišnjim prihodom od 495,7 milijuna eura. Kad je riječ o investicijama, i tu je na prvom mjestu sa 148,7 milijuna eura ulaganja. Na listi najjačih farmaceutskih igrača u Hrvatskoj nalazi se i Belupo koji je lani uprihodio nešto više od 83 milijuna eura. Lani je Belupo izgradio novu tvornicu vrijednu 50 milijuna eura. Jadran Galenski laboratorij (JGL) prošlu je godinu završio sa 82,8 milijuna eura prihoda. I JGL se može pohvaliti ulaganjima. Naime, protekle je godine u gradnju novog farmaceutskog kompleksa investirao 42 milijuna eura. Hospira Zagreb ostvarila je prihod veći od 35 milijuna eura i nalazi se na četvrtom mjestu. Slijede je Genera s više od 27 milijuna eura prihoda, Fidifarm s više od osam milijuna, PharmaS sa sedam milijuna te Farmal sa 6,6 milijuna eura ostvarenih prihoda. Ovih osam tvrtki čine gotovo 100 posto domaće proizvodnje lijekova, a njihovi prihodi veći su od 774 milijuna eura.

 

Izazovna pozicija farmaceuta

“Farmaceutska industrija kako u svijetu tako i u Hrvatskoj spada u visokodohodovnu i visokotehnološki i inovativno zahtjevnu granu industrije. Kao takva prepoznata je i u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske kao i u Strategiji pametnih specijalizacija te joj je time dana mogućnost dodatne financijske pomoći radi povećanja konkurentnosti”, rekla je pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK Gordana Pehnec Pavlović dodavši kako je farmaceutska industrija zbog politike cijena izgubila dio proizvodnog programa te ima velike probleme zbog neplaćanja.

Iako farmaceutski sektor čine tvrtke čiji se prihodi kreću u rasponu od pola milijarde pa do nekoliko tisuća eura, prosjek djelatnosti za 2014. pokazuje da je sektor ostvario prosječnu dobit od dva milijuna eura. Farmaceuti ističu da njihove analize pokazuju kako otvaranje jednog novog radnog mjesta u farmaceutskoj proizvodnji posredno utječe na otvaranje šest do osam radnih mjesta u tvrtkama s kojima posluju. Hrvatski proizvođači lijekova godišnje ulažu oko 5,5 posto prihoda u istraživanje i razvoj. “Trenutačna ulaganja u novu tehnologiju i kapacitete su dvije milijarde kuna. Čak 62 posto svojih proizvoda farmaceuti izvoze na ino tržišta gdje su ostvarili 3,2 milijarde kuna prihoda, a broj zaposlenih u zadnjih pet godina porastao je za osam posto”, ističe predsjednica Udruge proizvođača lijekova HUP-a Marina Pulišić, članica Upravnog odbora JGL-a. 

Farmaceutske tvrtke lani su uložile 270,7 milijuna eura u rast i razvoj i otvorile 552 nova radna mjesta. “Sadašnja pozicija industrije u Hrvatskoj je u najmanju ruku izazovna. Iako nas je država proglasila strateškom industrijom, još uvijek ne vidimo benefite. Rokovi plaćanja su i dalje preko svih limita dok cijene lijekova ne prestaju padati što uzrokuje pad cijena na tržištima regije koja opskrbljujemo i odražava se na izvoz. S druge strane, domaća industrija je pretežno u segmentu generičkih lijekova koji gube svoju tržišnu poziciju na račun skupljih uvoznih lijekova. Kriza je s druge strane utjecala na potrošnju bezreceptnih proizvoda koji su opterećeni visokim davanjima, pa je nerijetko isti proizvod u razvijenijim i bogatijim zemljama jeftiniji nego kod nas”, naglašava predsjednik Uprave PharmaSa Jerko Jakšić te napominje kako hitno treba smanjiti rokove plaćanja i namete poslovanja te osigurati dugoročno poslovanje kroz održivu cijenu lijekova.

 

Problemi s rokovima plaćanja

Iako je farmaceutska industrija proglašena strateškom, proizvođači lijekova nisu zadovoljni svojom pozicijom, posebno kad je riječ o plaćanjima isporučenih lijekova. Ističu kako im zdravstvene ustanove duguju milijardu kuna dok se rokovi plaćanja uglavnom kreću oko 300 dana, a u pojedinim slučajevima i nevjerojatnih 1000 dana.

“To je potpuno neodrživo, industrija godinama kreditira zdravstveni sustav uz velika odricanja pa tražimo da se dugovi plaćaju po redoslijedu dospijeća”, ističe direktorica Udruge proizvođača lijekova Milka Kosanović upozoravajući na problem sadašnjih neodrživih cijena generičkih lijekova čiji udio stalno pada zbog ušteda u zdravstvenom sustavu, što uvelike otežava rad domaće generičke industrije.

Proizvođači lijekova dosad su u uštedama zdravstvenog sustava participirali sa 284 milijuna kuna, što je 67 posto ukupnih ušteda, dok je s druge strane tržišni udjel farmaceutske industrije na tržištu lijekova manji od 30 posto.

“Ako ne dođe do promjena, industrija lijekova ostat će tigar na papiru jer se strateškoj industriji ne duguje milijarda kuna i ne uvode mjere na koje mora reagirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja”, rekla je Milka Kosanović pojašnjavajući kako je AZTN upozorio HZZO da preporuka liječnicima da propisuju najjeftiniji lijek unutar grupe lijekova istog sastava stavlja u neravnopravan položaj proizvođače čiji lijekovi nisu najjeftiniji.

Gordana Pehnec Pavlović napominje kako podrška kroz nove strategije neće biti od koristi ako se hitno ne riješe gorući problemi koje farmaceutska industrija trpi u praksi. “Ako je farmaceutska industrija stvarno prioritet, potrebno je riješiti probleme zbog kojih trpi. Posebna priča je situacija s Imunološkim zavodom koji je također dio farmaceutske industrije i koji ima ogroman potencijal, ali je njegova budućnost i dalje neizvjesna”, istaknula je ona.

Unatoč problemima koji im opterećuju poslovanje na domaćem tržištu, veliki proizvođači lijekova i ostalih farmaceutskih proizvoda okrenuti su izvozu, dok je naša farmaceutska industrija u svijetu prepoznata kao kvalitetna. Uz već iskusne igrače Plivu, JGL i Belupo, u PharmaSu su u zadnje dvije godine razvili 10 svojih proizvoda koji su krenuli u osvajanje tržišta izvan zemalja regije. “Svoj izvoz smo proširili na zemlje poput Rusije i Bugarske, s najavom izvoza na tržišta Švicarske, Poljske i Grčke. Ti proizvodi su izvan sustava državnih zdravstvenih budžeta što nam ipak olakšava poslovanje, kad je riječ o brzini plasmana proizvoda na tržište”, kaže Jakšić. 

“Kreatori gospodarskog i zdravstvenog sustava moraju shvatiti da industrija nije mjesto troška već velikog potencijala i investicija. Ulaganja hrvatskih proizvođača lijekova u novu tehnologiju i kapacitete iznose dvije milijarde kuna”, ističe predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Kolarić dodajući kako svi moraju shvatiti da ulaganje u domaću proizvodnju lijekova znači i otvaranje novih radnih mjesta, rast BDP-a i izvoza.

 

Potrošnja lijekova

Hrvatska za zdravstvo i lijekove izdvaja oko 7,8 posto BDP-a te se ubraja u grupu onih zemalja koje izdvajaju visoki udio BDP-a. S druge strane, s obzirom na relativno mali BDP po glavi stanovnika i potrošnju na lijekove po glavi stanovnika, u apsolutnim je iznosima taj udio nizak. Prema dostupnim podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode, ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u 2013. iznosila je 954,97 definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika odnosno više od 5,2 milijarde kuna. Podaci pokazuju ukupno povećanje potrošnje lijekova u 2013. za 3,1 posto u odnosu na 2012. Ovaj porast potrošnje u skladu je s porastom potrošnje tijekom razdoblja od 2005. do 2013. godine i slijedi trend povećanja kroz godine.

 

 

IZVOR:

http://www.privredni.hr/vijesti/24-analize/1220-hoce-li-industrija-lijekova-ostati-tigar-na-papiru

Ilijana Grgić, Privredni vjesnik

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..