Antibiotik nije lijek za prehladu i gripu (Iz medija) Iz medija

IZVOR: http://lghttp.32478.nexcesscdn.net/80E972/organiclifestylemagazine/wp-content/uploads/2015/02/Antibiotics.jpg

Dolazimo u period kada su aktualne prehlade i gripa koje se često nastoje riješiti na naizgled najlakši i najbrži način - antibioticima. Mnogi antibiotik vide kao najbrže rješenje koje će im pomoći da se već nakon jedne-dvije tablete osjećaju bolje i vrate svakodnevnim obavezama. Nerijetke su i situacije kada oboljeli sami od doktora traže da im propiše antibiotik, a postoje i slučajevi kada liječnik sam na prve simptome prehlade ili gripe određuje antibiotsku terapiju...

 

 

Dolazimo u period kada su aktualne prehlade i gripa koje se često nastoje riješiti na naizgled najlakši i najbrži način - antibioticima. Mnogi antibiotik vide kao najbrže rješenje koje će im pomoći da se već nakon jedne-dvije tablete osjećaju bolje i vrate svakodnevnim obavezama. Nerijetke su i situacije kada oboljeli sami od doktora traže da im propiše antibiotik, a postoje i slučajevi kada liječnik sam na prve simptome prehlade ili gripe određuje antibiotsku terapiju.

Ni jedan ni drugi scenarij nije dobar jer podrazumijevaju nepotrebno korištenje antibiotika, što može imati dalekosežnije posljedice nego što pojedinac može zamisliti. Do veće potrošnje antibiotika dolazi naročito za vrijeme zimskih mjeseci, a doktorica Payerl-Pal ističe da zemlje u kojima je svijest o nepotrebnoj uporabi antibiotika još uvijek nedovoljna značajno više troše tu skupinu vrijednih lijekova tijekom zimskih, hladnijih mjeseci.

U praćenju potrošnje antibiotika ta se pojava naziva - sezonizam. Iako se dio potrošnje antibiotika može opravdati komplikacijama, ipak nema toliko komplikacija koliko raste potrošnja istih u određenim mjesecima. - Velike oscilacije u potrošnji tijekom godine ukazuju da je povećana potrošnja u zimskim mjesecima odraz prečestog korištenja antibiotika u liječenju virusnih infekcija, kazala je doktorica Payerl-Pal.

Problem prekomjerne uporabe antibiotika, koji je javnozdravstveni problem broj jedan, jest u tome što bakterije pod antibiotskim pritiskom postaju otpornima. Prema riječima specijalistice medicinske mikrobiologije i parazitologije, antibiotici su u primjeni od 1940-ih, a već smo danas ušli u postantibiotsku eru, jer već imamo bakterijskih izolata koji su rezistentni na sve poznate antibiotike koje danas imamo na raspolaganju za liječenje bakterijskih infekcija. Od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama umire više ljudi nego zajedno od tuberkoloze, HIV-a i malarije, koje su vodeće zarazne bolesti u svijetu, istaknula je doktorica Payerl-Pal.

Mnoge države, a među njima i Hrvatska, prepoznale su problem pretjerane uporabe antibiotika i nastoje smanjiti njihovo korištenje provodeći edukaciju različitih stručnih skupina i javnosti. Praćenje potrošnje antibiotika u Hrvatskoj pokazuje postepen i polagan pad potrošnje antibiotika s manjim amplitudama, koje ukazuju na sve razumnije propisivanje i korištenje antibiotika.

Antibiotici su iznimno vrijedni lijekovi koji djeluju na bakterije kao uzročnike infekcija. S druge strane, antibiotik ima i svoje negativne strane. Uporaba antibiotika može izazvati poremećaj crijevne flore u organizmu, jer ubija i one dobre bakterije koje nam služe kao prirodna barijera. Kod osoba koje su izložene učestalim antibiotskim terapijama dolazi do promjene crijevne flore, prilikom čega se proberu i ostanu uglavnom otporne bakterije. Nadalje, antibiotici su povezani s raznim alergijama, od kojih neke mogu biti blage i bezazlene, dok druge mogu biti i opasne po život. Na sreću, one su i vrlo rijetke.

Osim na razini pojedinca, korištenje antibiotika ima svoje posljedice i puno šire. - Antibiotik ne djeluje samo na pojedinca koji ga uzima, a ni samo na ljudsku populaciju, već na čitav ekosustav, dodala je doktorica Payerl-Pal. Čovjek živi u suživotu s biljkama i životinjama, a promjene u bilo kojem od ta tri sustava odražavaju se na preostala dva. Stoga je važno obratiti pozornost na primjenu antibiotika u sve tri sfere koje čine jedan zajednički ekosustav - u poljoprivredi, veterini i medicini.

 

 

 

IZVOR: Phoenix Info

Međimurske novine, 16.10.2015., NN

 

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..