Anita Galić o sigurnosti kozmetičkih proizvoda ispred Sekcije za kozmetologiju i dermatofarmaciju HFD-a (Iz medija: Yammat FM) Iz medija

Anita Galić o sigurnosti kozmetičkih proizvoda ispred Sekcije za kozmetologiju i dermatofarmaciju HFD-a (Iz medija: Yammat FM)

Nakon što je u Jutarnjem listu objavljena vijest o francuskom istraživanju koje je analiziralo sastave brojnih kozmetičkih proizvoda, u Hrvatsko farmaceutsko društvo stigao je poziv za sudjelovanje predsjednice Sekcije za kozmetologiju i dermatofarmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva, Anitu Galić, na Yammat FM-u ...

 

Nakon što je u Jutarnjem listu objavljena vijest o francuskom istraživanju koje je analiziralo sastave brojnih kozmetičkih proizvoda, u Hrvatsko farmaceutsko društvo stigao je poziv za sudjelovanje predsjednice Sekcije za kozmetologiju i dermatofarmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva, Anitu Galić, na Yammat FM-u upravo na istu temu - deklaracije i sigurnost kozmetike, zajedno s jednom od najpoznatijih hrvatskih beauty bloggerica, Jelenom Skendžić.

U emisiji je naglašena i značajna uloga ljekarnika u savjetovanju u odabiru idealnog kozmetičkog pripravka, te nadzoru nuspojava na kozmetiku - kozmetovigilanciji.

Cijelu emisiju možete poslušati na linku:

https://www.mixcloud.com/yammatFM_shows/business-as-usual-72-deklaracije-i-kozmetika/

 

 

 

Iz Jutarnjeg lista

 

O istraživanju

Francuska udruga UFC-Que Choisir, koja slovi za jednu od najprestižnijih europskih predstavnika svoje branše, objavila je ažuriranu listu kozmetičkih proizvoda u kojima se mogu naći sastojci štetni za ljudsko zdravlje. Na popisu se nalaze proizvodi bez kojih bi svakodnevna higijena prosječnog čovjeka bila nezamisliva; dezodoransi, parfemi, gelovi za tuširanje, paste za zube, kreme za lice i tijelo, proizvodi za bebe, ali i dekorativna kozmetika poput maskara, ruževa i lakova za nokte. Na francuskoj listi našli su se proizvodi brojnih brendova čije je proizvode moguće kupiti i na našim policama. Neki od sastojaka koji su pronađeni u proizvodima, a  smatraju se potencijalno rizičnima su naprimjer, BHA, BHT, ciklometikon, fenoksietanol, propilparaben, aluminijev lauril sulfat i triklosan, koji mogu imati cijeli niz posljedica, najčešće u vidu alergijskih reakcija, iritacija kože, ali neki mogu utjecati na povećanje rizika od nastanka raka. S obzirom da nam, kao i većini prosječnih ljudi, suhoparni nazivi kemijskih spojeva nisu previše značili, o tome je li doista moguće da nas brendovi čije proizvode kupujemo gotovo svakodnevno izlažu štetnim tvarima porazgovarali smo sa Anitom Galić, magistricom farmacije i menadžmenta u zdravstvu i predsjednicom Sekcije za  dermatofarmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva.

“Nema razloga za zastrašivanjem potrošača no važno je raditi na kontinuiranoj edukaciji i informiranju potrošača o sigurnoj i racionalnoj primjeni kozmetičkih proizvoda, u čemu Francuska svakako prednjači. Europska komisija iznimno se brine o zaštiti potrošača na tržištu EU, te svaki kozmetički proizvod koji se stavlja na tržište po sastavu mora biti usklađen s listom dozvoljenih kozmetičkih sastojaka u jasno navedenim maksimalnim koncetracijama. Sve što je izvan toga zakonskog okvira nacionalni sustav trebaju detektirati i povući s tržišta, te je to zadatak tzv. sustava kozmetovigilancije, koji ima i Hrvatska.

U kozmetičkim se proizvodima ponekad mogu naći sastojci koji mogu biti štetni u višim koncentracijama (npr. visoke koncentracije vitamina A u kremama koje koriste trudnice) ili u slučaju nepravilne primjene proizvoda (npr. držati boju za kosu ili kemijski piling nekoliko sati), te je zato važno čitati upute i namjenu kozmetičkog proizvoda. Europska regulativa je vrlo stroga i na tržištu se ne mogu naći proizvodi koji su potencijalno opasni u predviđenim uvjetima korištenja. Kontaktni ili iritabilni dermatitisi su učestaliji kod osoba koje su već imale u svom životu takve reakcije na koži, stoga se uvijek trebaju posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom što se nalazi u proizvodu da bi im moglo eventualno pogoršati stanje. Jednako važno, svaki proizvod koji se stavlja na naše police treba proći kontrolu zdravstvene ispravnosti u Hrvatskoj, gdje se analiziraju sastav proizvoda, pH vrijednost,mikrobiološka čistoća i (ne)dozvoljene zdravstvene tvrdnje. Konkretno, ako govorimo o kozmetici, većina kozmetike na našim policama je prošlo određeni nadzor i evidentirano je europskom sustavu kozmetičkih proizvoda, ali treba biti oprezan s kozmetikom koju naručujete preko interneta, Facebooka, kupujete na tržnicama ili nekoj kućnoj radinosti, jer oni rijetko deklariraju sastav, napomene za određene skupine (trudnice, djeca i sl.),te kontakt podatke u slučaju nuspojave, što je narušavanje prava potrošača na cjelovitu informaciju. Vrlo često niti ne možemo znati što je sve u takvim proizvodima, što je po meni puno veća opasnost od kompanija koje imaju odjele zdravstvenih stručnjaka i toksikologa koji ne dozvoljavaju propuste,” objašnjava nam Galić.

 

Problema sa nuspojavama ili štetnim reakcijama na proizvode ipak ponekad bude, najčešće zbog neprimjerenog ili krivog načina upotrebe

“Nužno je pročitati upute za upotrebu koje se nalaze na proizvodu. Nije jednako stavljate li obilno sprej-dezodorans ili lak za kosu u maloj, neprovjetrenoj kupaonici i s malom bebom u prostoriji ili pak izlazite na sunce s kremom na kojoj je naznačeno da je zabranjeno koristiti tijekom izlaganja suncu. Jednako tako, trudnice moraju biti vrlo osvještene što i kako koriste zbog sve većeg broja proizvoda na tržištu i potentnijih sastojaka koji su rizični za bebu ako majka nije informirana i ne pazi."

S nekim proizvodima se mora paziti da ne dođu u kontakt sa sluznicama, dok se s nekima treba obratiti pažnja na to koja je predviđena dužina upotrebe, npr. boje za kosu ili izbjeljivači.” Posebno se brinuti moraju osobe koje se nalaze u specifičnim zdravstvenim stanjima, kao što je trudnoća: “Kreme protiv bora, na primjer, u sebi često sadrže retinoide i, s obzirom na zreliju dob današnjih trudnica i anti-age kreme koje koriste, buduće majke trebaju izbjegavati iste zbog nedovoljno informacija o sigurnosti za bebu (oralni retinoidi u ranoj trudnoći štetno djeluju na plod). Hipotetski govoreći, da trudnica uzme takvu kremu i aplicira je svakodnevno na cijelo tijelo, mogle bi postojati određene posljedice za plod, te je zatp važan oprez. Kozmetovigilancija treba djelovati ne samo retroaktivno na evidentiranje nuspojava, nego stručna liječnička i farmaceutska društva trebaju proaktivno raditi na educiranju i osvještavanju potrošača o sigurnoj primjeni kozmetike, baš kao što Francuzi rade kroz svoju Agenciju za lijekove” kaže Galić.

Sastojci koji se najčešće spominju, pa tako i u ovom istraživanju, kao potencijalno rizični, u kozmetici imaju svoju funkciju kao konzervansi, UV-filtri, učvršćivači, sredstva za ljuštenje i dr. Važno je da Europa i kozmetičko-dermalni stručnjaci prate pod budnim okom sve znanstvene spoznaje o sigurnosti tih sastojaka, te su u stanju brzo reagirati povlačenjem proizvoda, kao što su bili neki slučajevi. “Osobno bih svima prije preporučila kupnju kreme s malom koncentracijom parabena u ljekarni koja je prošla brojne sigurnosne nadzora stručnjaka, nego neku s "placa" za koju se tvrdi da je u potpunosti prirodna, a na njoj nije prikazan sastav,” objašnjava Galić i nadodaje da je predrasuda da ono što je prirodno ne može biti štetno također jedna od velikih zabluda: “Eterična ulja, propolis i gospina trava mogu biti jako štetni. Premda sam ljubitelj prirodnih pripravaka, kriva eterična ulja na krivoj osobi mogu izazvati ozbiljne probleme, kao što je npr. u Francuskoj zabilježen slučaj pobačaja kod masaže trudnice eteričnim uljima ili npr. masažna ulja s kamforom kod beba koji im mogu izazvati neurokonvulzije zbog nerazvijene krvno-moždane barijere. S obzirom da nam je već počela sezona sunčanja, mnogi se odlučuju mazati raznim uljima i pripravcima koji sadržavaju gospinu travu (kantarion), a na koži u kombinaciji sa suncem nastaju ireverzibilne hiperpigmentacije, kao trajno oštećenje kože koje se ne može ukloniti niti uz najsofisticiranije metode liječenja."

 

Pa, što je onda glavni problem pri nerazumijevanju oko sastava kozmetičkih proizvoda?

“Loša proaktivnost sustava i loša educiranost potrošača na čemu odgovorna društva (kao Francuska, Njemačka, UK, Austrija i dr.) strateški rade. Isto tako, potrošači jako malo prijavljuju nuspojave na kozmetičke proizvode, čak i u ozbiljnim reakcijama (npr. anafilaksija ili alergije na boje za kosu) zbog čega nadležna tijela i tvrtke nemaju feedback na temelju kojeg bi mogli prilagođavati svoj proizvod ili upozorenja o tome koje ga skupine ljudi trebaju izbjegavati. Važno je i zapamtiti zlatno pravilo - što je sastojak prisutniji u višoj koncentraciji, nalazi se pri vrhu INCI popisa sastojaka u preparatu, te manje je više u smislu broja sastojaka” kaže Galić.

Sve nuspojave u Hrvatskoj možete prijaviti na kozmetovigilancija@miz.hr, te se za više informacija u slučaju nedoumica javite svome ljekarniku ili dermatologu.

 

 

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..