Tihomir Orešković: "Velika očekivanja za gospodarski razvoj upravo od farmaceutske industrije" (Banka.hr, 2014.) Hrvatska

http://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/12/PXL_160413_6002959.jpg

Tihomir Orešković, mandatar za sastavljanje Vlade, je 2014. godine dao intervju za časopis Banka u kojem je govorio o nizu tema.
"Gospodarstvo i društvo u cjelini mogu imati velike prednosti i mislim da je to Vlada prepoznala kroz strategiju industrijskog razvoja, u kojoj su velika očekivanja upravo od farmaceutske industrije. Strateška industrija mora zadovoljavati nekoliko kriterija, prije svega da ima potencijala za daljnji rast i razvoj, da je sposobna konkurirati na izvoznim tržištima, da ulaže u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, da ulaže u istraživanje i razvoj, da kroz kontinuirano obrazovanje unaprjeđuje konkurentnost zaposlenih i da otvara nova radna mjesta..."
( Intervju: Edita Vlahović Žuvela, Banka.hr)

 

Razgovarala Edita Vlahović Žuvela, Banka.hr
Objavljeno 13.01, 03.03.2014.

 

Dvije godine nakon što je pokrenula opsežno restrukturiranje Plive Teva se, 2011., odlučila i na velika ulaganja u kompaniju, među najvećima u povijesti Plive. Dio je investicija realiziran krajem prošle ili početkom ove godine, iznos se kreće oko 220 milijuna dolara, što je za Hrvatsku u ovom trenutku izuzetno velika brojka – godinu ranije ukupne su strane investicije iznosile oko 265 milijuna eura. Istodobno je Upravu Plive preuzeo Tihomir Orešković, rođeni Zagrepčanin koji je odrastao u Kanadi, 1989. diplomirao kemiju na tamošnjem Sveučilištu McMaster, a 1991. završio i MBA studij usmjeren na financije i informacijske sustave. Iako iz tvrtke u prošle dvije godine stižu dobre vijesti, pa se ona i više otvorila prema javnosti, Orešković nije često davao intervjue. Za Banku govori o tome kako se Pliva uspjela nametnuti unutar Teva grupe i kakvi su daljnji planovi najveće domaće farmaceutske kompanije.

 

  • Pliva je pred zatvaranjem investicijskog ciklusa koji je pokrenula 2011. u nove pogone u Zagrebu i Savskom Marofu. Je li riječ o izravnim stranim ulaganjima, odnosno je li Plivina investicija financirana isključivo iz Tevinih izvora ili je i Pliva sama participirala u tim investicijama?

Vrijednost ovog investicijskog ciklusa prelazi iznos od 200 milijuna dolara i tek ćemo na kraju moći točnije govoriti o ukupnom iznosu s obzirom na to da su tijekom procesa odobrena dodatna ulaganja. Primjerice, iako je u nove proizvodne pogone u Zagrebu planirana investicija od nešto više od 100 milijuna, u listopadu prošle godine odobrena je nabava dodatne opreme vrijedne 20 milijuna dolara.

Odobrene su investicije planirane za dobrobit cijele Teva grupe, a ne samo jedne lokacije. Više od 80 posto Plivine proizvodnje namijenjeno je izvozu. Investicije su u cijelosti financirane vlastitim sredstvima kompanije i vjerujem da je svima danas u gospodarstvu jasno koliko je zahtjevno ulagati ovako znatna sredstva, angažirati velik broj stručnjaka uz istodobno ostvarivanje svih drugih planiranih aktivnosti.

 

  • Na nacionalnoj je razini riječ o najvećem privatnom ulaganju. Koliko je ono važno u okvirima Plive i Teve? Zašto je Teva izabrala lokaciju u Zagrebu?

Teva je sa svoje 73 proizvodne lokacije najveći proizvođač gotovih oblika lijekova u svijetu. Prošle je godine proizvela više od 70 milijardi tableta i kapsula, a Pliva će nakon ovih investicija doći na kapacitete od gotovo 10 milijardi. Za usporedbu, Hrvatska godišnje potroši ukupno oko dvije milijarde gotovih proizvoda. Mislim da važnost investicija najbolje ocrtava i činjenica da smo 2007. proizvodili ispod dvije milijarde tableta.

Za nas su sve proizvodne lokacije u okviru grupe potencijalna konkurencija i zato sustavno moramo dokazivati svoju efikasnost i profitabilnost uz izuzetno visoke kriterije za zadovoljavanje potreba partnera i kupaca. Ova je proizvodna lokacija posljednjih godina znatno unaprijedila efikasnost. Dokazali smo da imamo stručnjake za rješavanje složenih pitanja vezanih uz razvoj i transfere proizvoda. Teva je u istom razdoblju ulagala i u druge lokacije kao što su Indija, Rusija i Kina. Mi nismo najjeftiniji, ali Zagreb je, zbog velikog znanja, značajan za najkompleksnije molekule i najsloženije projekte.

 

  • Za koja je tržišta namijenjena ta proizvodnja?

Plivina je prednost veliko znanje i profesionalnost naših stručnjaka što nam, s jakim internacionalnim operacijama unutar grupe, omogućava uspješno poslovanje na najzahtjevnijim farmaceutskim tržištima u svijetu kao što su zemlje Europe, SAD-a, Kanade i Japana. Izvozimo na više od 60 tržišta i to aktivne farmaceutske supstancije, gotove oblike lijekova, ali i specifična znanja. U našem se istraživačkom institutu razvijaju složeni projekti za tržišta Europe, SAD-a, Kanade, Rusije, Japana, Latinske Amerike. Danas su naša najveća tržišta Rusija i SAD, a nakon njih Hrvatska.

Pliva je u 2012. ukupno bila drugi najveći izvoznik iz Hrvatske, a prva na tržištima kao što su SAD, Rusija, Poljska, Španjolska, Ukrajina, Bjelorusija, Indija, Izrael, Bolivija, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan.

Iako izvozimo više od 80 posto, Hrvatska i regija jugoistočne Europe za nas će uvijek imati posebnu važnost. Nije slučajno da su investicije upravo ovdje, u Hrvatskoj.

 

  • Osim u Plivi, Teva će na još nekoliko lokacija raditi na razvoju ukupno 25 novih proizvoda koji pripadaju u skupinu novih terapijskih entiteta (NTE). Što Teva globalno očekuje od razvoja tih novih lijekova i koliko je spremna investirati u njihov razvoj? Koje su ostale istraživačke lokacije osim Plive i koliki dio od tog posla planira uzeti Pliva?

Plivin centar izvrsnosti za istraživanje i razvoj nametnuo se kao prepoznatljiva lokacija za rad na složenim projektima u Teva grupi i upravo su centri u Zagrebu i Izraelu prvi krenuli s razvojem novih terapijskih entiteta. Danas se istraživačko-razvojne aktivnosti unutar grupe zbivaju na brojnim lokacijama u SAD-u, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Mađarskoj, Japanu, Indiji i Latinskoj Americi i s njima surađujemo.

Vjerujemo kako je NTE jedan od ključnih faktora za budućnost u farmaceutskoj industriji. Konkretno, riječ je o poznatim molekulama koje se kombiniraju, ponovo formuliraju i koriste na nov način da bi se zadovoljile specifične potrebe bolesnika. Poznato je da ima sve manji broj doista novih molekula, a sve su veće potrebe za novim načinima liječenja. Danas u prosjeku bolesnici iznad 55. godine života mjesečno uzimaju do 250 ili više tableta, neke od njih dva ili tri puta dnevno te moraju voditi računa o njihovim interakcijama. Nove tehnologije omogućavaju da pacijenti mogu zamijeniti nekoliko tableta dnevno s primjerice četiri injekcije godišnje. To znatno smanjuje nuspojave i međusobne interakcije, povećava učinkovitost liječenja i dugoročno, osim što znatno unaprjeđuje kvalitetu života pacijenata, donosi uštede zdravstvenim sustavima. Iako je riječ o poznatim molekulama treba razumjeti da se radi o primjeni potpuno novih tehnologija i drugačijeg načina razmišljanja, što traži i nova znanja, stručnosti i nove načine rada.

 

  • Kao izvoznik u SAD, Pliva je jedini proizvođač aktivnih farmaceutskih sirovina i lijekova u Hrvatskoj koji ima odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove (FDA). Što ta činjenica sve podrazumijeva? Što FDA sve ocjenjuje i koliko Pliva mora ulagati na godišnjoj razini da bi zadržala odobrenje?

Da, Pliva je jedina farmaceutska tvrtka u Hrvatskoj koja ima odobrenje FDA-a, a redovito je inspicirana još od 1965., do sada više od 20 puta. Inspekcijski je nadzor FDA-a poznat po rigoroznim regulatornim zahtjevima i kontrolama pri proizvodnji aktivnih farmaceutskih sirovina i lijekova za američko tržište, a njihovo odobrenje ima bitno šire učinke nego samo za američko tržište. Ne treba zaboraviti da Plivu redovito inspiciraju i europske i hrvatske regulatorne agencije, ali i niz drugih.

Kontinuirano ulažemo znatne napore u izgradnju i unaprjeđenje sustava kvalitete, a udovoljavanje strogim zahtjevima u području farmaceutske regulative omogućuje plasman Plivinih lijekova ne samo na domaće, nego i na najrazvijenija farmaceutska tržišta. Nije riječ samo o financijskim ulaganjima, već o načinu razmišljanja, komuniciranja, uređenosti sustava dokumentacije i sljedivosti podataka, sustavnom ulaganju u obrazovanje zaposlenika i stalnom usavršavanju procesa.

 

  • Prigodom otvaranja novog pogona u Zagrebu izjavili ste da su obilježja tog pogona inovativna tehnologija i trenutačno najmodernija i najsofisticiranija proizvodna oprema na svijetu. Tko su bili dobavljači? U kojoj su mjeri hrvatski proizvođači mogli sudjelovati u opremanju tog pogona?

Novootvoreni pogoni velikim su dijelom rezultat domaće pameti u različitim segmentima – od izvođača radova i inženjera do opreme gdje god je to bilo moguće. Svako radno mjesto u Plivi otvara u prosjeku nekolicinu radnih mjesta u okruženju i to u znanstveno-istraživačkim institucijama, ali i primjerice kod proizvođača ambalaže ili u segmentu usluga i mnoga druga. Iako na prvo mjesto stavljamo kvalitetu, uvijek se izuzetno trudimo angažirati što veći udjel domaćih dobavljača. Postavljamo visoke zahtjeve prema svim svojim partnerima, ali im nudimo stabilnost na duži rok i mogućnost da iskorače na tržišta na koja samostalno ne bi mogli.

 

  • Ulažete u četiri glavna područja: u proizvodnju, u financije, u istraživanje i razvoj te zaštitu okoliša. Kakva je struktura ulaganja po tim područjima, u što najviše ulažete? U kojem roku planirate povrat investicija?

Naša se ulaganja najvećim dijelom odnose na povećanje kapaciteta proizvodnje i uvođenje novih tehnologija. Ovo je jedan od najvećih investicijskih ciklusa u Plivinoj dugoj povijesti i očekujemo da će rezultirati značajnim povećanjem proizvodnje gotovih oblika lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija, dugoročno porastom izvoza, ali i čišćom proizvodnjom i novim zapošljavanjem. Od ovih investicija očekujemo korist na razini cijele grupe. Dobar primjer za to je Centar financijskih aktivnosti koji treba postići uštede za Tevu u Europi. Pri odluci o ulaganjima na razini Teve strogo se vodi računa o kriterijima, ponajprije o kvaliteti, ali naravno da važnu ulogu ima i brzina povrata uloženog koju određena lokacija može ostvariti.

 

  • Prema gruboj računici, Pliva je u jedno radno mjesto investirala oko milijun dolara. Jesu li to najskuplja radna mjesta u Hrvatskoj?

Teško mi je to komentirati jer nemam podataka za druge. Ono što znam je da mi neprestano ulažemo u svoje zaposlenike. Ulaganja u proizvodnju ili tehnologije ne može dati rezultate ako nemate stručnjake koji ih mogu dalje razvijati i svojim znanjem dati dodanu vrijednost. Iako smo primarno proizvodna organizacija, imamo više od 40 posto zaposlenika s visokom stručnom spremom i veliku pažnju poklanjamo njihovom cjeloživotnom obrazovanju. Ne radi se tu samo o završavanju poslijediplomskih studija, iako je to velikim dijelom u nas postao standard, već i o radu na međunarodnim projektima, suradnji s vrhunskim stručnjacima iz različitih područja i iz različitih zemalja. Mi kontinuirano imamo potrebe za kvalitetnim stručnjacima. Velikim ih dijelom stvaramo sami, ali surađujemo i s fakultetima i znanstvenim institucijama, stipendiramo studente na području kemije, kemijskog inženjerstva i tehnologije, farmacije, molekularne biotehnologije i elektrotehnike i računarstva.

 

  • Jeste li koristili poticajne mjere hrvatske države? Ako jeste, koje točno?

Sukladno zakonskom okviru do sada smo koristili porezne poticaje za istraživanje i razvoj i prema informacijama koje imamo iz Ekonomskog instituta jedna smo od dviju tvrtki koja u Hrvatskoj prijavljuje najveći broj istraživačko-razvojnih projekata. S obzirom na velika ulaganja dobili smo i pozitivno rješenje Ministarstva gospodarstva za korištenje poreznih poticaja prema Zakonu o poticanju investicija, koje možemo koristiti u sljedećih 10 godina.

 

  • Kako se Pliva uspjela izboriti za rast unutar grupe koja prolazi ambiciozan plan restrukturiranja? Jedan od strateških ciljeva Teve je smanjivanje troškova za dvije milijarde dolara godišnje do 2017. godine. U kojim su segmentima poslovanja planirane uštede? Na koje će se sve načine to odraziti na Plivu?

Pliva je prošla restrukturiranje 2009. godine i sustavno radimo na unaprjeđenju efikasnosti naših procesa. Nijedna investicija nije poklonjena, naši su se stručnjaci morali dokazivati u izrazito zahtjevnoj utakmici i svaki dan iznova moraju svojim rezultatima dokazivati da se možemo nositi s najboljima. Na globalnoj razini Teva planira smanjiti broj zaposlenih oko 10 posto, no program se, kako je najavljeno, neće provoditi jednako u svim dijelovima kompanije. U Plivi kontinuirano vodimo računa o troškovima kako bismo ostali konkurentni u odnosu na druge proizvodne lokacije i konkurente na tržištu, a naši se ljudi neprekidno usavršavaju da bi unutar interne preraspodjele mogli obavljati i druge poslove.

 

  • Osim ulaganja u proizvodne pogone, istraživanja i razvoj Teva u Zagreb seli i svoj Centar za financijske aktivnosti za Europu. Taj poslovni potez ima nekoliko razina, za Tevu, za Plivu, ali i za Zagreb jer prvi put postaje financijski centar jedne globalne kompanije. Što taj poslovni potez donosi Tevi, a što Plivi?

Centar financijskih aktivnosti Zagreb pružat će visokokvalitetnu podršku Tevinom financijskom poslovanju u nizu europskih zemalja. Novi centar podržava i IT centar u Zagrebu, koji već nekoliko godina pruža podršku raznim Tevinim lokacijama u Europi i drugim dijelovima svijeta. Njemačka je prva zemlja u procesu integracije u Centar financijskih aktivnosti Zagreb, a u narednom će razdoblju i druge europske lokacije postupno biti prebačene u Zagreb.

Planirano je otvaranje novih radnih mjesta. U ovom času imamo 33 zaposlenih, a broj će se povećavati sukladno dinamici razvoja projekta do planiranih 100. Na prvo je mjesto stavljena kvaliteta, brzina i učinkovitost usluga, čemu su pridonijeli inovativan dizajn financijskih procesa, ali i izvrsna stručna znanja i vještine zaposlenika u Zagrebu, kako iz područja financija, tako i iz IT-ja. Centar blisko surađuje s drugim takvim Tevinim centrima u Miamiju, Tel Avivu i Madridu radi provođenja programa transformacije financija u Tevi.

 

  • Koje je uvjete Pliva morala zadovoljiti za dovođenje takvog centra baš u Hrvatsku? Tko su vam bili konkurenti?

Ovaj je centar osnovan radi unaprjeđenja efikasnosti i brzine nekih financijskih procesa. Današnji razvoj tehnologija dopušta potpuno nove načine rada koji smanjuju broj uobičajenih pogrešaka, ubrzavaju procese i omogućavaju da ih radimo kvalitetnije i jeftinije. Na svojoj prijašnjoj poziciji financijskog direktora za regiju EMIA (istočna Europa, Mediteran, Izrael i Afrika) imao sam prilike sudjelovati u definiranju kriterija i znam da su bili vrlo zahtjevni. Konkurenata je bilo mnogo jer su sve zemlje htjele takav centar. Borili smo se s lokacijama koje su u svijetu poznate po sličnim djelatnostima, koje imaju razvijene sustave obrazovanja za takve usluge i razvijen način privlačenja kadrova. Ipak, dokazali smo da su znanja u Hrvatskoj na visokoj razini, imamo mnogo ljudi koji govori različite strane jezike i mogu raditi u međunarodnom okruženju, jak IT tim koji svojim rješenjima omogućava da se cjelokupni proces može nesmetano odvijati i, naravno, troškovno možemo biti konkurentni.

 

  • Vratimo se na istraživanja i razvoj. Pliva je posljednje desetljeće dosta lutala, što je hrvatska javnost u nekim trenucima znala doživljavati prilično emotivno. Otvaranje Plivinog istraživačkog instituta 2002. bilo je popraćeno velikim ponosom jer se radilo o “ostvarenju sna nekoliko generacija istraživača i znanstvenika”, “jednom od najvećih ulaganja u znanost u Hrvatskoj”, pa do predviđanja propasti kompanije kada je 2006. tadašnji vlasnik Plive prodao institut i još neke pogone. Možete li usporediti sadašnji Plivin odjel za istraživanje i razvoj s nekadašnjim institutom?

Siguran sam da se i dalje svi dobronamjerni mogu ponositi rezultatima koji se ostvaruju u Zagrebu. Godine 2006. objavljeno je da se Pliva više neće usmjeravati na razvoj novih kemijskih entiteta, ali nikada nismo odustali od istraživanja i razvoja, niti smo prodali institut. Pliva je prošla restrukturiranje da bi ojačala svoje temelje, promijenili smo se da bismo mogli brže rasti. Sve kompanije to povremeno rade, pri čemu je važno da se promjena provede pravodobno kako bi se sačuvali kvalitetni procesi. Mislim da su prognoze o propasti bile pretjerane i to su mogli raditi samo nedovoljno upućeni.

Investicijski ciklus koji je upravo u tijeku veći je od svih ranijih, tvrtka zapošljava nove ljude, razvija nove tehnologije, razvija se i napreduje. Pliva je i danas među vodećim kompanijama u Hrvatskoj ako pogledate podatke o izvozu, novootvorenim radnim mjestima i slično. Tradicija i iskustvo inspiracija su i poticaj za sadašnji i budući rad – na tragu tih iskustava mi nastavljamo činiti sve da osiguramo daljnji napredak i budućnost kompanije, a građanima pružamo vrhunsku terapiju i brinemo se o zdravlju.

Naša su ulaganja u istraživanje i razvoj sukladna onima u Tevi, koja iznose oko sedam posto prihoda, što je znatno više od hrvatskog prosjeka. Više od 200 marljivih ljudi radi u našem institutu i svoje znanje izvoze na najrazvijenija tržišta. Dodatno jačamo područje istraživanja i razvoja, zapošljavamo, ulažemo u nove tehnologije, prijavljujemo brojne projekte i patente, surađujemo sa znanstvenim institucijama…

 

  • Planirate li u bilo kojoj mjeri pokrenuti istraživanje novih lijekova, što je nekad bio zaštitni znak Plive, ili su istraživanja na modifikaciji i razvoju generika budućnost kompanije?

Pliva je svojim znanjem omogućila Hrvatskoj da bude jedna od samo 10 zemalja u svijetu koja ima svoj originalni lijek. Uspjeh azitromicina bio je izuzetno velik i na njemu su generacije stručnjaka u istraživanju i proizvodnji značajno unaprijedile svoja znanja i mogućnosti. Novih je molekula u svijetu sve manje i velike inovativne kompanije smanjuju svoje aktivnosti na tom planu s obzirom na omjer rizika i potencijalnog uspjeha. Smjer u kojem se industrija razvija su različite niše, sve se više radi na biološkim, a manje na kemijskim proizvodima.

Razvoj generičkih proizvoda se, nažalost, neopravdano podcjenjuje iako donosi velike koristi pacijentima i uštede zdravstvenim sustavima. Istraživanja i razvoj generičkih proizvoda također su vrlo izazovan proces koji traži znanja, novac i vrijeme.

Ne treba zaboraviti da Teva u svom portfelju ima inovativne proizvode i ulažu se daljnji napori u razvoj tzv. specialty proizvoda. Mislim da je najvažnije da nam dobrobit pacijenta i visoka kvaliteta ostanu na prvom mjestu i da omogućimo što većem broju ljudi da dobiju napredne terapije.

 

  • Na otvorenju Plivinog pogona premijer Zoran Milanović izjavio je da ste godinu dana prije tog događaja bili na rubu živaca. Što vas je konkretno dovelo na rub živaca, što je Plivi bio problem?

Da bismo bili uspješni moramo se utrkivati s najboljima na međunarodnom tržištu i tu nitko ne uvažava proceduralne poteškoće, birokratske i administrativne zavrzlame. Na početku investicija Hrvatska je još uvijek svoje zakonodavstvo usklađivala s europskim pa smo nailazili na brojne nejasnoće i administraciju kojoj je trebalo dugo da odgovori na upit. Iako u tom segmentu i dalje ima prostora za velike pomake, situacija se ipak popravila.

Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek imamo klimu koja ne potiče ulaganja. Procedure su zamršene i dugotrajne, regulatorni se okvir prečesto mijenja, a neki si u administraciji dopuštaju da vas prebacuju od jednog referenta do drugog. Vlada čini pomake i mijenja okvir razmišljanja i rada, no otpori su veliki. U Hrvatskoj postoji puno potencijala, ali se moramo usmjeriti na konstruktivne promjene, a ne se stalno boriti protiv njih. Svijet se mijenja velikom brzinom i ne možemo raditi isto kao prije 20 ili 30 godina.

 

  • Na domaćem tržištu država vam je i glavni poslovni partner, zdravstveni je sustav u dugotrajnim i velikim gubicima. Kako je poslovati u takvom okruženju?

Dnevno se nosimo s izazovima na domaćem tržištu i podnosimo teret problema hrvatskog zdravstvenog sustava, uključujući iznimno duge rokove naplate, promjene regulative i stalni pritisak na cijene. Opterećenje i uštede cijelo se vrijeme najvećim dijelom prebacuju na domaće proizvođače koji su u prošle dvije godine podnijeli više od 300 milijuna kuna uštede, što predstavlja gotovo 60 posto ukupnih ušteda na lijekovima. Nažalost, još uvijek ne postoji regulacija pravodobnog plaćanja naših proizvoda. Postoji velik prostor za rast jer je udjel generičkih proizvoda u nekim područjima još uvijek iznenađujuće nizak, iako je riječ o cjenovno povoljnijim proizvodima.

Još uvijek se čekaju strukturalne promjene bez kojih nije moguć održiv zdravstveni sustav u Hrvatskoj i nadam se da će odgovorni uskoro prepoznati kako ne mogu teret reforme prebacivati isključivo na privatni sektor. želimo li imati profitabilnu industriju koja će i nadalje moći ulagati u istraživanje i razvoj, dovoditi napredne terapije po povoljnijim cijenama i otvarati nova radna mjesta, moramo imati usklađenu cjelokupnu strategiju razvoja između različitih resora.

Vjerujem da bismo boljim povezivanjem i rješavanjem problema između ministarstava zdravlja, gospodarstva i financija mogli kreirati poticajnije okruženje za daljnji razvoj čitave farmaceutske industrije. U protivnom ćemo najvećim dijelom biti okrenuti uvozu. Pliva, koja je jedan od trenutno najvećih investitora, kao dio globalne tvrtke i kao lider na domaćem tržištu, svakako i dalje želi biti partner zdravstvenom sustavu i spremni smo razgovarati o konkretnim prijedlozima koji bi rezultirali dugoročno stabilnim zdravstvenim sustavom – to nam je svima u interesu.

 

  • Koliko država može imati koristi od rasta Plive na duži rok? Mislite li da farmaceutska industrija predvođena Plivom ima potencijal postati ozbiljniji oslonac razvoja u odnosu na sadašnje brojke?

Gospodarstvo i društvo u cjelini mogu imati velike prednosti i mislim da je to Vlada prepoznala kroz strategiju industrijskog razvoja, u kojoj su velika očekivanja upravo od farmaceutske industrije. Strateška industrija mora zadovoljavati nekoliko kriterija, prije svega da ima potencijala za daljnji rast i razvoj, da je sposobna konkurirati na izvoznim tržištima, da ulaže u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, da ulaže u istraživanje i razvoj, da kroz kontinuirano obrazovanje unaprjeđuje konkurentnost zaposlenih i da otvara nova radna mjesta. Pliva, ali i drugi u farmaceutskoj industriji, zadovoljavaju navedene kriterije.

U uvjetima kada mnoge strane tvrtke u Hrvatskoj imaju samo komercijalno poslovanje, a suočene s krizom poneke i smanjuju aktivnosti, bitno je istaknuti da su posebno važne one farmaceutske tvrtke koje u Hrvatskoj jačaju svoju proizvodnju. U strateškoj se industriji rezultati ulaganja moraju multiplicirati. Uložite li 10 u istraživanje, 10 u proizvodnju i 10 u izvoz, to na kraju mora rezultirati rastom 10 x 10 x 10, a ne samo 10 + 10 + 10. I dalje ćemo se zalagati za porezne poticaje, naročito u dijelu koji se odnosi na istraživanje i razvoj, prilagođavanje sustava visokoškolskog obrazovanja potrebama industrije, bolju suradnju javnog i privatnog sektora te druge olakšice usmjerene na povećanje konkurentnosti i poboljšanje ukupne investicijske klime u Hrvatskoj.

Dobrobit za širu zajednicu, osim gospodarskih pokazatelja kao što su jačanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta, vidim upravo u boljem sustavu obrazovanja i potencijalu za ravnopravno sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim projektima i razmjenama.

 

  • Pliva se, uz Agrokor, Atlantic grupu i Privrednu banku Zagreb, prije godinu dana među prvima učlanila u Klub Ekonomskog instituta. Je li zaživio taj klub i koji su njegovi ciljevi?

Ideja je bila bolje povezati gospodarstvo s istraživačkim centrima. Mi iz realnog sektora možda brže i bolje možemo prepoznati probleme i pitanja koja zajedničkim radom sa znanstvenicima možemo unaprijediti. želja nam je bila kroz suradnju znanstvenika i gospodarstvenika pronaći načina da potaknemo brži napredak gospodarstva i otklonimo poteškoće.

 

  • Koliko su hrvatskim menadžerima otvorene pozicije unutar Teve? Koliko ih radi na međunarodnim pozicijama?

Pliva ima izvanredne ljude, koje je Teva odavno prepoznala. S njima je zadovoljstvo surađivati, često na sastancima s kolegama naučim nove stvari. Duboko vjerujem u poslovicu da nijedan od nas nije toliko pametan i sposoban kao kada smo svi zajedno. Zaposlenici su naučeni raditi u međunarodnom okruženju i danas mnogi, iako žive u Zagrebu, rade na različitim regionalnim ili globalnim pozicijama. Pliva je bila i ostala inkubator odličnih kadrova. Kolega Zoran Bunčić, koji je u Plivi član Uprave, uz Hrvatsku vodi i operacije TAPI (Teva active pharmaceutical ingredients) u Kini. Kolege iz razvoja poslovanja, registracije proizvoda, ljudskih resursa, pravnih poslova i komunikacija odgovorni su za određene regije ili čak čitavu Europu u svom segmentu. Naši stručnjaci iz IT-ja rade na nizu međunarodnih projekata, uvodili su sustav SAP u Japanu i Indiji. Teško je pobrojiti sve segmente poslovanja unutar Teve u kojima danas aktivno sudjeluju “plivaši”. Mislim da je to poticajno okruženje u kojem se trud i znanje nagrađuju i pruža se jedinstvena prilika da nastavite živjeti u Zagrebu i da imate međunarodnu karijeru.

 

  • U srpnju će biti tek dvije godine kako ste preuzeli poslovanje Plive u Hrvatskoj i regiji jugoistočne Europe. Rođeni ste u Zagrebu, školovani u Kanadi, imate veliko međunarodno iskustvo u poslovanju. Kako s tim iskustvom ocjenjujete ove dvije godine u Hrvatskoj?

Izuzetna mi je čast voditi Plivu, to je sjajna organizacija s dugom tradicijom i velikim uspjesima. Još dok sam bio u Kanadi poslao sam životopis za radno mjesto u Plivi, tako da mi je drago što sam ponovo u Zagrebu. »ovjek nikad ne zna kamo će ga život odvesti. Vratio sam se u Zagreb u kojem sam rođen. S godinu i pol dana otišao sam s roditeljima u Kanadu, živio sam blizu Toronta, gdje sam se školovao. Počeo sam raditi 1992. u proizvodnji tvrtke Eli Lilly.

Napredovao sam i radio na različitim pozicijama, od strateškog planiranja, marketinga i prodaje do financija. U tvrtki Eli Lilly prvi sam put dobio i međunarodnu poziciju pa sam se zajedno s obitelji preselio u Portoriko, gdje sam bio odgovoran za dio Latinske Amerike i Azije. Nakon povratka u Toronto prešao sam u Tevu i nakon promjena nekoliko pozicija u Kanadi proveo sam dosta vremena u Izraelu, a prije gotovo dvije godine došao na ovo mjesto u Plivu.

Svakako bih svim mlađim kolegama sugerirao da se okušaju u različitim segmentima poslovanja. Izazovi su sastavni dio poslovanja. U Hrvatskoj ima puno dobrih stručnjaka, ali ukupni je dojam da se ovdje previše pribojavamo promjena i izazova. Znate kako se kaže: “želiš li imati nešto što ranije nisi, moraš raditi ono što ranije nisi”. Stalno se govori o tome kako je bilo nekada, a ja mislim da se treba usmjeriti na rješavanje toga kako da sutra bude bolje. Problemi s kojima se Hrvatska suočava muče i druge, pitanje je samo kako ćemo smisliti kvalitetna rješenja.

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..