Program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj Hrvatska

Program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu, u razvijenim zemljama kao i u zemljama u razvoju. Program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj u skladu je s odrednicama Nacionalne strategije prevencije i ranog otkrivanja raka, koje su sastavni dio cjelokupne strategije razvoja zdravstva.
Program ranog otkrivanja raka dojke značajno pridonosi poboljšanju zdravlja populacije i odnosu cijena-korist samo ako je dobro koncipiran i ako je njime obuhvaćena sveukupna ciljna populacija te ako je organizirana dobra kvaliteta rada na svim razinama.

 

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu, u razvijenim zemljama kao i u zemljama u razvoju. U 2000. godini u svijetu je od tog karcinoma, prema procjenama, dijagnosticirano 1 050 000 novih bolesnica, umrlo je više 370 000 žena, a petogodišnja prevalencija je bila 3,9 milijuna žena. Rak dojke u Europi otkriva se u jednoj četvrtini svih novooboljelih žena od raka (25,5%), a smrt uzrokuje u 17,5% umrlih žena od raka. Porast mortaliteta od raka dojke zabilježen je u europskim zemljama pedesetih i šesdesetih godina prošlog stoljeća.

 

Zaustavljanje porasta smrtnosti ili početak pada zamijećen je sedamdesetih i osamdesetih godina u nekim od zapadnih zemalja Europe, te takoder u SAD- u, Kanadi i Australiji. To su zemlje koje su pred nekoliko desetljeća počele s organiziranim programima ranog otkrivanja raka. U Europi primjerice Švedska, Finska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju sniženje mortaliteta od raka dojke. Prema podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u Hrvatskoj u cjelini i svim njenim županijama, rak dojke najčešće je sijelo raka u žena.

 

Program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj u skladu je s odrednicama Nacionalne strategije prevencije i ranog otkrivanja raka, koje su sastavni dio cjelokupne strategije razvoja zdravstva 2006-2011 godine. Program je sukladan Rezoluciji o prevenciji i kontroli karcinoma (WHA 58.22 «Cancer prevention and control»), koju je usvojila Svjetska zdravstvena skupština na svom 58. zasjedanju u Ženevi 2005.god. da bi ukazala na rastući problem karcinoma u svijetu.

 

Program ranog otkrivanja raka dojke značajno pridonosi poboljšanju zdravlja populacije i odnosu cijena-korist samo ako je dobro koncipiran i ako je njime obuhvaćena sveukupna ciljna populacija te ako je organizirana dobra kvaliteta rada na svim razinama. Sve građanke moraju imati jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira, uključujući i socijalno najugroženije. Program probira treba prilagoditi osobama koje imaju veći rizik za

pojavu raka iz određenih razloga, primjerice bioloških, genetičkih i okolišnih.

Spriječiti nastanak raka dojke nije moguće. Upravo stoga je neophodno što ranije otkriti bolest. Preko 90% bolesnica s karcinomom dojke može se izlječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju i ispravno liječi. Petodišnje preživljenje je u tom slučaju 97%.

 

TEST ZA PROBIR

 

  • Visoko kvalitetna mamografija

 

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene uključujući i neke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Unatoč njenoj izuzetnoj vrijednosti i nezamjenjivosti u otkrivanju karcinoma važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebice ukoliko se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.

 

 

  • Klinički pregled dojki

 

Klinički pregled dojki treba biti dio periodičkih zdravstvenih pregleda svake treće godine za žene do 40 godine starosti, a nakon toga svake godine (preporuka ACS-a, Američkog društva za borbu protiv raka). Klinički pregled provode liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti /obiteljski liječnik izmedu probira, kao i za žene koje neće sudjelovati u organiziranom screening programu.

 

Važno je da svaka žena, počevši od svoje četrdesete godine života barem jednom godišnje učini klinički pregled dojki. Kliničke preglede prije četrdesete godine života preporučuje se barem jednom u tri godine, počevši od dvadesete godine, a svakako ako postoji podatak o raku dojke u srodnika po ženskoj liniji.

 

 

  • Samopregled dojki

 

Samopregled dojki (od 20 godine života) se ne propagira, nego se samo daju preporuke o mogućim dobrobitima i ograničenjima, a žene se same trebaju odlučiti da li će ga provoditi ili ne. Treba biti svjestan i činjenice da se samopregledom ne može napipati svaki tumor, osobito ne mali. Samopregled nije dovoljna metoda u ranom otkrivanju raka dojke.

 

 

Napomene:

1. Žene treba upozoriti da negativni mamografski nalaz ne znaci 100% sigurnost da u dojci nema nikakve tvorbe.

2. Žene s obiteljskom anamnezom raka dojke u prvom koljenu, s utvrđenom netumorskom bolesti dojke i drugim rizicima podliježu posebnom postupniku i o njima se brine obiteljski liječnik. U slučaju urednog nalaza probir se ponavlja svake druge godine.

 

Ciljevi rane detekcije su povećati svjesnost o ranim znakovima i simptomima bolesti, imati visok obuhvat u programima probira (minimum 70%) te pozitivnima nakon probira garantirati adekvatnu dijagnostiku i liječenje. Strategija za poboljšanje rane detekcije raka je uključiti zajednicu i informirati opću populaciju o ranoj dijagnostici te educirati zdravstvene radnike o programu probira.

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..