Predsjednik HUP-Udruge ljekarnika, Dario Petek: "Ljekarnici podržavaju daljnju informatizaciju" Hrvatska

Predsjednik HUP-Udruge ljekarnika, Dario Petek:

Predsjednik HUP-Udruge ljekarnika Dario Petek u razgovoru za Međimurske novine istaknuo je kako su ljekarnici među prvima u zdravstvu podržali informatizaciju. Također da je Međimurska županija bila i u pilot projektu uvođenja e-recepta a u kojem su sudjelovale i Ljekarne Petek.
Ljekarne su vrlo često prvo mjesto na kojemu dolazimo u kontakt sa zdravstvenim sustavom, gdje potražimo lijek ili savjet i prije odlaska liječniku pri rješavanju blažih zdravstvenih tegoba.
Dok u ljekarnu odlazimo po lijek na recept ili bez recepta, potražiti savjet ili mišljenje o nekom svom zdravstvenom problemu, malo razmišljamo o tome s kojim se sve problemima u poslovanju susreću ljekarnici da bi pacijentima omogućili pravodobno i kvalitetno liječenje uz pomoć odgovarajućih lijekova ili pripravaka...

 

Koliko ljekarnika je okupljeno u vašoj Udruzi poslodavaca unutar HUP-a, čiji ste predsjednik?

Na mjesto predsjednika HUP-Udruge ljekarnika izabran sam u prosincu 2014. godine. Do tada sam bio član Izvršnog odbora u dva mandata i dugogodišnji aktivni član Udruge. Rad Udruge je timski rad svih nas koji smo članovi te Izvršnog odbora. Danas u Republici Hrvatskoj posluje preko 1100 ljekarni od kojih je više od 75% u nekom obliku privatnog vlasništva, a od njih je više od pola aktivno uključeno u HUP-Udrugu ljekarnika. Obzirom da je članstvo u HUP-u dobrovoljno te da imamo upite za uključivanjem novih članova, ovaj podatak garancija je da svoj posao radimo dobro i da je ovakav oblik udruživanja itekako važan.

 

2. Obzirom da ljekarnici- farmaceuti imaju svoju strukovnu udrugu, što je područje djelovanja Udruge poslodavaca ljekarnika?

U HUP-u djeluje četiri udruge koje pružaju zdravstvene usluge i jedna koordinacija: Udruga ljekarnika, Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, Udruga liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu, Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb te Koordinacija trgovaca medicinskim proizvodima.

Ove Udruge osnovane su na inicijativu samih poslodavaca u zdravstvu s ciljem aktivnog sudjelovanja u kreiranju zdravstveno-gospodarskih politika i kvalitetnijeg reguliranja odnosa u zdravstvenoj djelatnosti, a koji bi osiguravao najvišu razinu kvalitete zdravstvenih usluga, podjednako svim korisnicima. U većini europskih zemalja, u zdravstvu podjednako sudjeluju i javne i privatne ustanove te takvom suradnjom država i pacijenti imaju najviše koristi jer se izbjegavaju nepotrebna ulaganja države u nešto što već privatni sektor ima. Također važno je naglasiti da je Hrvatska udruga poslodavaca socijalni partner Vladi i sindikatima. Stoga je i cilj poslodavaca okupljenih u HUP-Udrugu ljekarnika upozoravati na nužnost stvaranja poduzetničke klime u kojoj će stvaranje novih vrijednosti koje poduzetni štvo potiče učiniti od naše zemlje atraktivnu zemlju za ulaganje. Poboljšanje poslovne klime za gospodarstvo znači rast, stvaranje novih radnih mjesta i u konačnici kvalitetniji život naših građana.

 

3. Koji su trenutačno najveći problemi koji opterećuju poslovanje ljekarnika?

Bolje prepoznavanje uloge ljekarne u zdravstvenom sustavu te bolje vrednovanje ljekarničkih usluga, glavni su pravci djelovanja HUP-Udruge ljekarnika. Kako bi se povećao doprinos djelotvornosti i učinkovitosti zdravstvenih sustava te ne manje važno, kako bi se postigle uštede u sustavu zdravstva, ljekarnici moraju imati aktivnu ulogu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ljekarne su najdostupnije zdravstvene ustanove. Usluge pružaju visoko kvalificirani zdravstveni stručnjaci – magistri farmacije koji nastoje dati podršku svakom pojedinom pacijentu. Dostupne su svima i vrlo često su građanima prvo mjesto doticaja sa zdravstvenim sustavom. Uslugama koje ljekarne pružaju rasterećuju se ostale zdravstvene djelatnosti, a mogu pridonijeti i uštedama, izdavanjem jeftinijeg zamjenskog (generičkog) lijeka uz odgovarajuće izmjene postojećih zakonskih propisa. Ljekarnici su među prvima podržali e-zdravstvena rješenja, u mogućnosti su svojim znanjima educirati pacijente kako da sami brinu o svom zdravstvenom stanju te suradnjom s drugim zdravstvenim radnicima doprinijeti pružanju kvalitetnije zdravstvene skrbi.

U suradnji svih članova Udruge izradili smo materijal tzv. Bijelu knjigu koja naglasak stavlja na izazove s kojima se ljekarnička djelatnost suočava ali i prijedloge rješenja. Tako su neki od naših prijedloga: da se rokovi plaćanja svedu u zakonom definirane rokove, smanjiti parafiskalne napete (npr. općekorisne funkcije šuma, zaštita na radu, higijenski minimum, obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom), uvođenje jedinstvene stope PDV-a na lijekove i medicinske proizvode, rješavanje pitanja ljekarni u zakupu.

Također smo stava da ukoliko želimo kvalitetne promjene u zdravstvu te informatizaciju sustava zdravstva, potrebno je donošenje novog Zakona o ljekarništvu koji je na snazi (uz manje promjene) od 2003. Cijene ljekarničkih usluga u većini zemalja EU višestruko su veće nego u RH, stoga smo suradnjom HUP-Udruge ljekarnika, Hrvatske ljekarničke komore i HZZO-a uveli (od 1.2.2016.) novi model izračuna ljekarničke usluge.

Važno je naglasiti da prodaja/izdavanje svakog lijeka pa tako i bezreceptnog mora biti u nadležnosti magistara farmacije jer u protivnom predstavlja prijetnju sigurnosti i zdravlju građana. Ljekarnička djelatnost obavlja se u sklopu osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, čime se osigurava dostupnost ljekarničke usluge korisnicima, te ova Udruga ljekarničku mrežu smatra izuzetno važnom, a sve kako bi se građanima pružio učinkovit i visokokvalitetan ,sustav zdravstvene zaštite.

 

4. Kako funkcioniraju e- recepti i što bi eventualno trebalo poboljšati u tom sustavu izdavanja lijekova. Ima li uskih grla ili nedostataka koje ste uočili?

Ljekarnici su među prvima u zdravstvu podržali informatizaciju i e-recept, a Međimurska županija bila je i u pilot projektu uvođenja e-recepta. Informatizacija, u obliku e-recepta, funkcionira odlično, uz povremene probleme informatičke prirode (pad sustava HZZO-a, lokalni problemi s internetom). Ljekarnici podržavaju daljnju informatizaciju sustava (e-doznaka, e-karton) jer vjerujemo da će olakšati svakodnevni rad ljekarnika a pacijentima omogućiti bolje zdravstvenu skrb.

 

Napomena:

Svi koji žele biti u tijeku s novim informacijskim tehnologijama u ljekarništvu, te ujedno i tamo postaviti pitanja predstavnicima HUP-Udruge ljekarnika, pozivaju se na PharmIT konferenciju o digitalnoj farmaciji, u organizacij HFD-a.

 

 

IZVOR: Međimurske novine, 02/2016

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..