Komentari HFD-a na nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti Hrvatska

Komentari HFD-a na nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Hrvatsko farmaceutsko društvo na mrežnoj stranici e-Savjetovanja o nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dana 24.04.2018. dalo je opći komentar i komentare po pojedinim člancima nacrta ovog zakonskog propisa. Naše komentare smo zajednički uskladili s Hrvatskom ljekarničkom komorom.
Molimo vas da kroz prijavu na mrežnu stranicu e-Savjetovanja i vi osobno, kao članovi HFD-a i HLJK, komentirate nacrt ovog Zakona i podržite naše komentare i komentare HLJK..

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo na mrežnoj stranici  e-Savjetovanja o nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dana 24.04.2018. dalo je opći komentar i komentare po pojedinim člancima nacrta  ovog zakonskog propisa. Naše komentare smo zajednički uskladili s Hrvatskom ljekarničkom komorom.
Molimo vas da kroz prijavu na mrežnu stranicu e-Savjetovanja i vi osobno, kao članovi HFD-a i HLJK,  komentirate nacrt ovog Zakona i podržite naše komentare i komentare HLJK..

Konkretan tekst komentara HFD-a je sljedeći:

 

PREDMET: OPĆI KOMENTAR HFD-a I KOMENTARI PO ČLANCIMA SA OBRAZLOŽENJIMA NA TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Hrvatsko farmaceutsko društvo vezano za stav i mišljenje izneseno na sastancima Radne grupe MZ RH za izradu Nacrta prijedloga predmetnog zakona te analizom objavljenog teksta Nacrta u sklopu e-savjetovanja Vlade RH daje sljedeće opće komentare i pojedinačne komentare na članke s obrazloženjima i konkretnim izmjenama i dopunama odredbi javno objavljenog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to:

• Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: - „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“

• Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineja 3. OBRAZLOŽENJE: Iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama.

• Članak 22. U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“

OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona.

• Članak 23. U članku 23.predlaže se u stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: - „5. mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ U članku 23. predlaže se dodati stavak 3.( pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3) Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ U članku 23. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Ako tijelo iz stavka 2. i 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ili 3. ovog članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“

OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj nije donijet niti je na snazi preuzeti obvezujući provedbeni propis EU koji uređuje problematiku zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem te sa sprječavanjem oštećenja zdravlja kod rukovanja i uporabe lijekova koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari. Zdravstveni radnici svakodnevno rade te su u kontaktu sa citotoksičnim lijekovima i drugim lijekovima koji sadrže opasne djelatne tvari, bez zakonski propisanih temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za donošenje provedbenog propisa koji uređuje to područje potrebno je stvoriti pravni temelj u odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provedbenim propisom - Pravilnika o rukovanju s lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari, normativno bi se uredio sadržaj temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i siguran rad sa lijekovima koji sadrže citotoksične i druge opasne tvari.

• Članak 30. U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ • Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“

• Članak 34. U članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ predlaže se dodati riječi: - „i ljekarničku skrb“ • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: - „(3) Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“

• Članak 42. U članku 42.predlaže se dodati stavak 3. (pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“

• Članak 50. U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 3. koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“

OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području.

• Članak 51 U članku 51. predlaže se brisati stavak 2.

OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu izbjegavanja i eliminacije eventualno mogućih zlouporaba.

• Članak 54. U članku 54. predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3) Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“

OBRAZLOŽENJE:Ne postoji potreba i opravdanje za ograničavanjem zapošljavanja, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi, Zapošljavanjem više magistara farmacije-ljekarnika u ljekarni pruža se bolja i kvalitetnija ljekarnička skrb/usluga pacijentu, posebice ako to dozvoljavaju ekonomske i materijalne mogućnosti ljekarne. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8-satno radno vrijeme. Zapošljavanjem magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom stvaraju se uvjeti za dostupniju i kvalitetniju ljekarničku uslugu/skrb poglavito u turističkoj sezoni, a da se pri tome ne opterećuje troškovima i dodatnim obvezama lokalna zajednica niti državni proračun.

• Članak 56. U članku 56. predlaže se mijenjati stavak 2. tako da glasi: - „(2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ U članku 56. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti i višu cijenu zdravstvene usluge iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost nadležne komore i ministra.“

• Članak 63. U članku 63. stavku 3. alineji 3. predlaže se iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“, tako da ista alineja glasi: - „ﬤsuglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne komore“

OBRAZLOŽENJE: Nužno je u proces prenošenja prava uključiti i nadležnu komoru. Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, zbog eventualnog mogućeg sukoba interesa, može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je opravdano i objektivno potrebno zatražiti mišljenje komore koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela.

• Članak 67. U članku 67.predlaže se dodati novi stavak 5. koji glasi: - „(5) U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“

• Članak 68 U članku 68. stavku 2., točki 3. Predlažu se brisati riječi: - „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“

OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8-satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu.

• Članak 70. U članku 70.predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Specijalnu bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ tako da glasi: - „(5) Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb mogu osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba.“ U članku 70.iza stavka 5. treba dodati novi stavak 6.(stavci 6.-10. postaju 7.-11.), a koji glasi: - „(6) Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“

OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „deregulacije ili loše regulacije ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi koja treba biti usmjerena na javni i društveni interes zaštite zdravlja i prava svakog pacijenata“. Pri tome stalno i neopravdano jača „trgovački ili bolje rečeno profitno usmjereni model poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno nove regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom okviru i cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz svoju nacionalnu legislativu i regulativu u zadnjih nekoliko godina provode nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.).

• Članak 74 U članku 74. stavak 1. predlaže se iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ tako da glasi: - „(1) Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ • Članak 85. U članku 85. stavak 4. predlaže se iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi: - „uz suglasnost ministra“

OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora definirati/utvrditi mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada. Treba se onemogućiti da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu i učinkovitost njihovog rada. U članku 85. stavak 6. predlaže se iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi: - „na području zdravstva“ • Članak 96. U članku 96. stavku 5. alineji 4. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“ U članku 96. stavku 5. alineji 6. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“

• Članak 97. U članku 74.stavak 3. predlaže se iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: - „(3)U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. U članku 103. stavak 2.predlažu se brisati riječi: - “ ljekarničke djelatnosti“

OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organiziranu/osnovanu ljekarničku ustanovu čiji je osnivač ista jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. U članku 103. stavak 9. i 10. predlažemo i tražimo da se precizno navede tko čini tim u pružanju palijativne skrbi, odnosno navesti koje su sve zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici u timu. Pri tome navesti magistra farmacije kao koordinatora za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima te za pružanje specifične redovne i potporne ljekarničke skrbi.

OBRAZLOŽENJE: Ljekarnička skrb u palijativnoj skrbi pacijenata, procjena farmakoterapije , pogotovo kod poli-pragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralnog pripravka-lijeka za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi.

• Članak 113. U članku 113. stavak 1. iza riječi „zdravstvene njege“ predlažu se dodati riječi: - “i ljekarničke skrbi“. • Članak 116. U članku 116. stavak 2. alineja 2. iza riječi „medicinskim proizvodima “ predlažu se dodati/staviti riječi„“i magistralnim/galenskim pripravcima.“, tako da glasi: - „- opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim proizvodima“ OBRAZLOŽENJE: Radi se o ujednačavanju ovog pojmovnog sadržaja teksta/navoda sa već ranije uporabljenim u ovom Nacrtu prijedloga Zakona (čl.30.).

• Članak 130. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima.

• Članak 143. U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2) Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“

• Članak 155. U članku 155. stavku 2. predlaže se posebno reguliranje zdravstvenih radnike u odnosu na zdravstvene suradnike pa se traži brisanje rečenice „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih treba kao zdravstvene suradnike s normiranim profesijskim nazivom prikazati, opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

• Članak 158. Predlaže se brisati članak 158.

OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano.

• Članak 169. U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3) Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“.

• Članak 174. U članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ predlaže se dodati riječi: „pozitivno“

• Članak 175. U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“

• Članak 178. U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 13.(12.a.) koji glasi: - „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 14. (12.b.)koji glasi: - „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“

OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. • Članak 179. U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “

• Članak 181 U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“

• Članak 183. U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “

• Članak 184. U članku 184. brisati stavak 1.

• Članak 192. U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“

OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava.

• Članak 221., U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. • Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. • Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223.

• Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224.

• Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225.

• Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226.

• Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227.

• Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228.

• Članak 268. U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“

OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“

OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“

• Članak 271. U članku 223. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“

• Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava.

OPĆA NAPOMENA: Ove primjedbe, kao izmjene i dopune teksta Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predstavljaju stav i komentare koje je Hrvatskog farmaceutskog društva izradilo u strukovnoj suradnji i zajedništvu s Hrvatskom ljekarničkom komorom.

POSEBNA NAPOMENA: Mišljenja smo da model i pitanja privatizacije dijela javnog sustava zdravstvene zaštite RH, na primarnoj i sekundarnoj razini, treba cjelovito kreirati i rješavati, sagledavajući sve aspekte i učinke tog procesa, prvenstveno kroz poseban zakonski propis o ograničenoj privatizaciji u zdravstvu. Takav zakonski propis trebao bi se temeljiti na širokom nacionalnom, strukovnom, socijalnom i političkom konsenzusu. Nije primjereno u kontinuitetu temeljni pravni-legislativni zdravstveni propis Republike Hrvatske „opterećivati“ materijom privatizacije, a da pri tome „izravno i neizravno kočimo“ razvojnu i stvaralačku komponentu našeg zdravstvenog sustava .

 

ZA HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO

  Doc. dr. sc. Maja Jakševac Mikša, mag.pharm.

Izvršna direktorica HFD

 

Mr.sc. Darko Takač, mag.pharm.spec.oblik.lijekova

Predsjednik HFD

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..