40 godina spontanog prijavljivanja nuspojava u Hrvatskoj Hrvatska

40 godina spontanog prijavljivanja nuspojava u Hrvatskoj

Hrvatska ove godine obilježava punih četrdeset godina spontanog prijavljivanja sumnji na nuspojave lijekova. S tom se praksom u našoj zemlji započelo davne 1974. godine, nepunih deset godina nakon Velike Britanije, kolijevke spontanog prijavljivanja nuspojava u svijetu. Duga hrvatska farmakovigilancijska tradicija obilježena je brojnim uspjesima te se RH posljednjih godina redovito nalazi među prvih 20 država u svijetu po broju prijava nuspojava na milijun stanovnika, sukladno podacima koje objavljuje Uppsala Monitoring Centre (UMC), suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije koji vodi Svjetsku bazu nuspojava VigiBase. Izvrsnost farmakovigilancijskog sustava u Hrvatskoj ne odnosi se samo na kvantitetu, nego i na kvalitetu, što je 2014. godine prepoznao i UMC, objavivši da je Hrvatska među prve tri zemlje u svijetu koje sudjeluju u Programu međunarodnog praćenja lijekova Svjetske zdravstvene organizacije, kada se uzmu u obzir i kvaliteta i kvantiteta prijava.

 

Hrvatska ove godine obilježava punih četrdeset godina spontanog prijavljivanja sumnji na nuspojave lijekova. S tom se praksom u našoj zemlji započelo davne 1974. godine, nepunih deset godina nakon Velike Britanije, kolijevke spontanog prijavljivanja nuspojava u svijetu. Duga hrvatska farmakovigilancijska tradicija obilježena je brojnim uspjesima te se RH posljednjih godina redovito nalazi među prvih 20 država u svijetu po broju prijava nuspojava na milijun stanovnika, sukladno podacima koje objavljuje Uppsala Monitoring Centre (UMC), suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije koji vodi Svjetsku bazu nuspojava VigiBase. Izvrsnost farmakovigilancijskog sustava u Hrvatskoj ne odnosi se samo na kvantitetu, nego i na kvalitetu, što je 2014. godine prepoznao i UMC, objavivši da je Hrvatska među prve tri zemlje u svijetu koje sudjeluju u Programu međunarodnog praćenja lijekova Svjetske zdravstvene organizacije, kada se uzmu u obzir i kvaliteta i kvantiteta prijava. U našem društvu su još Italija i Španjolska.

 

Hrvatska aktivno sudjeluje u značajnim farmakovigilancijskim projektima na razini Europske unije. U sklopu projekta Europske komisije radnog naziva „Joint Action on Strengthening Collaboration for Operating Pharmacovigilance in Europe (SCOPE)“, čiji je cilj poboljšanje zdravstvene sigurnosti građana zemalja članica EU kroz unapređenje učinkovitosti farmakovigilancijskih sustava u EU, RH je izabrana za voditelja radnog paketa kojim se utvrđuje dobra praksa vezana za spontano prijavljivanje nuspojava u EU-u. Jednako tako, Hrvatska sudjeluje u projektu vodećih stručnjaka na području farmakovigilancije pod nazivom „WEB-RADR“, pri čemu je hrvatski HALMED jedina regulatorna agencija uključena u projekt uz središnju, Europsku agenciju za lijekove (EMA) i Britansku agenciju za lijekove (MHRA). Projekt je namijenjen razvoju novih alata za prikupljanje informacija o sumnjama na nuspojave lijekova, kao i istraživanju primjene novih tehnologija i platformi u praćenju sigurnosti primjene lijekova na području Europske unije.

 

 

Farmakovigilancija – budni nadzor nad sigurnošću primjene lijekova

 

Svijest o nuspojavama lijekova postoji otkako je medicine, a njezina srž sadržana je u maksimi Primum non nocere. U svjetskim razmjerima prva najznačajnija prijava nuspojave bila je ona australskog porodničara Williama McBridea, koji je izvijestio o slučajevima fokomelije u djece rođene od majki koje su u trudnoći uzimale talidomid. Njegovo pismo objavljeno je 1961. godine u časopisu The Lancet.

 

Slika 1. Izvještaj Williama McBridea o slučajevima fokomelije u djece čije su majke u trudnoći uzimale talidomid objavljen u časopisu The Lancet 1961. godine

 

 

Upravo je prepoznavanje razmjera talidomidske katastrofe bilo glavni povijesni pokretač razvoja regulatornih zahtjeva vezanih uz ispitivanja, odobravanje i primjenu lijekova, kao i postmarketinškog praćenja sigurnosti njihove primjene diljem svijeta.

 

Prema definiciji koju koristi Svjetska zdravstvena organizacija, farmakovigilancija je znanost i aktivnosti koje se odnose na otkrivanje, procjenu, razumijevanje, prevenciju i postupanje u slučaju nuspojava lijekova kao i novih saznanja o škodljivosti primjene lijekova. Etimološki, naziv potječe od grčke riječi pharmakon (φάρμακον), koja znači lijek, biološki aktivnu tvar, i od latinske riječi vigilare, koja znači pratiti, budno motriti. Farmakovigilancija stoga predstavlja budni nadzor nad sigurnošću primjene lijekova, koji traje za vrijeme cijelog životnog ciklusa lijeka. Životni ciklus lijeka započinje nekliničkim i kliničkim ispitivanjima, a traje cijelo vrijeme nakon stavljanja lijeka u promet, što se naziva i postmarketinškim periodom.

 

Iako je naziv relativno nepoznat kako u široj, tako i u stručnoj medicinskoj zajednici, sam koncept farmakovigilancije intuitivno je razumljiv, osobito u postmarketinškom kontekstu. Kroz prikupljanje novih spoznaja o sigurnosti primjene lijekova prepoznaju se nove, dotad neuočene nuspojave određenog lijeka, što se naziva signalom. Ti signali dio su mozaika sigurnosnog profila pojedinog lijeka, a nakon njihove procjene regulatorna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se novoprepoznati rizici umanjili. Mjere kao što su uvođenje novih kontraindikacija i mjera opreza u većini su slučajeva dostatne da bi se postiglo zadovoljavajuće umanjenje rizika, dok je rjeđe potrebno ograničiti indikaciju za primjenu lijeka. O osobito važnim sigurnosnim pitanjima može biti potrebno poduzeti proaktivnije mjere kao što su informiranje zdravstvenih radnika putem tzv. pisama liječnicima i informiranje pacijenata putem edukacijskih materijala. Oduzimanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet iz sigurnosnih razloga, što se ponekad naziva i „povlačenjem lijeka“, predstavlja krajnju mjeru, kada se ocijeni da je omjer koristi i rizika primjene lijeka negativan i da nikakvim pristupom nije moguće osigurati zadovoljavajuće umanjenje rizika njegove primjene. Ukidanje odobrenja stoga predstavlja kraj životnog ciklusa lijeka.

Dionici suvremenih nacionalnih farmakovigilancijskih sustava su zdravstveni radnici, pacijenti, nadležna regulatorna tijela, nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet i uvoznici lijeka. Današnji nacionalni i nadnacionalni farmakovigilancijski sustavi vrlo su diferencirani i kompleksni, s ciljem unapređenja sigurnosti primjene lijekova.

 

 

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu kao zakonska obveza

 

Obveza prijavljivanja sumnji na nuspojave lijekova i cjepiva za zdravstvene radnike, proizvođače lijeka, nositelje odobrenja za stavljanje lijeka u promet, nositelje odobrenja za paralelni uvoz, uvoznike i veleprodaje u EU definirana je Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i posljedičnim nacionalnim propisima. U Republici Hrvatskoj ovo je područje definirano Zakonom o lijekovima (NN 76/13., 90/14.) i Pravilnikom o farmakovigilanciji (NN 83/13.). U kontekstu obveze prijavljivanja, nuspojava je svaka štetna i neželjena reakcija na primjenu lijeka. Navedeno uključuje nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka unutar odobrenih uvjeta, ali i uz primjenu lijeka izvan odobrenih uvjeta, uključujući predoziranje, „off-label” primjenu, pogrešnu primjenu, zlouporabu i medikacijske pogreške te nuspojave koje nastaju zbog profesionalne izloženosti. Obveza prijavljivanja odnosi se i na očekivane nuspojave (nuspojave koje su od ranije poznate i navedene u sažetku opisa svojstava lijeka), ali osobito na neočekivane nuspojave (nuspojave koje nisu od ranije poznate za određeni lijek).

Spontanim prijavljivanjem nuspojava naziva se svako prijavljivanje koje nije poticano, odnosno uvjetovano čimbenikom kao što je provođenje ispitivanja sigurnosti primjene lijeka nakon stavljanja u promet. Spontanost se sastoji u istome što je učinio dr. McBride – u svojih pacijenata uočio je određene simptome za koje je posumnjao da bi mogli biti posljedica primjene talidomida te je, s ciljem zaštite drugih trudnica i njihove nerođene djece, poduzeo ono što je tada bilo u njegovoj moći. Ovdje je važno naglasiti da ovaj liječnik nije bio, niti je mogao biti, siguran da je fokomelija nuspojava talidomida, nego je samo posumnjao na to. Stoga se i danas obveza prijavljivanja odnosi upravo na sumnju na nuspojavu.

Treba naglasiti da je prijavljivanje nuspojava prvenstveno stručna, etička i moralna, a tek onda zakonska obveza.

 

 

Prijavljivanje nuspojava u Hrvatskoj

 

Sve sumnje na nuspojave lijekova potrebno je prijaviti Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), dok se sumnje na nuspojave cjepiva mogu prijaviti HALMED-u ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, s obzirom na to da ove dvije institucije blisko i aktivno surađuju na području sigurnosti primjene cjepiva.

 

 

 

 

Sumnje na nuspojave zdravstveni radnici mogu prijaviti slanjem Obrasca za prijavu nuspojave za zdravstvenog radnika, koji je dostupan na internetskim stranicama HALMED-a (www.halmed.hr). Obrazac je moguće poslati  elektroničkom poštom na adresu nuspojave@halmed.hr, telefaksom na broj 01 4884 110 ili poštom na adresu: Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Ksaverska 4, 10000 Zagreb. Sumnje na nuspojave također je moguće prijaviti ispunjavanjem on-line obrasca za prijavu nuspojave na internetskim stranicama HALMED-a, iako je taj obrazac prvenstveno namijenjen za prijave od pacijenata, dok je on-line sučelje za zdravstvene radnike trenutno u izradi.

Nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet sve sumnje na nuspojave prijavljuju elektronički, putem sustava EudraVigilance.

HALMED na temelju pristiglih prijava na godišnjoj razini izrađuje izvješće o  nuspojavama, koje je javno dostupno na internetskim stranicama HALMED-a.

Iako broj prijava sumnji na  nuspojave u Hrvatskoj kontinuirano raste, broj prijava iz bolnica i dalje nije zadovoljavajući. Prostora za napredovanje dakako ima te će HALMED nastaviti raditi na promicanju prijavljivanja ozbiljnih nuspojava iz bolničkih ustanova, posebno razvojem informatičke aplikacije za bolničke ustanove, čime će se omogućiti lakše prijavljivanje sumnji na nuspojave.

 

 

Adriana Andrić, dr. med., mag. javnog zdravstva

dr. sc. Viola Macolić Šarinić, dr. med., spec. kliničke farmakologije i toksikologije

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..