Mini-simpozij: Koncept mikronutricije Stručna događanja u Hrvatskoj

Mini-simpozij: Koncept mikronutricije

SEKCIJA ZA JAVNO LJEKARNIŠTVO organizira mini simpozij
u utorak, 27. siječnja 2015., u dvorani HFD-a, Masarykova 2, s početkom u 18 sati.

 

Tema:

KONCEPT MIKRONUTRICIJE

 

Predavači:

MIKRONUTRIJENTI U NUTRICIONIZMU: VITAMIN D I KALCIJ
Karmen Matković Melki, dipl. ing. preh. teh., nutricionistica, Poliklinika Leptir

 

KLINIČKI ASPEKT SUPLEMENTACIJE VITAMINOM D I KALCIJEM
Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh., spec. za kliničku dijetetiku i metabolizam,
Klinika za dječje bolesti Zagreb

 

MIKRONUTRICIJA ILI FARMAKOLOŠKA INTERVENCIJA?
dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm., Plantagea

 

Članovi HFD-a imaju pravo na besplatno sudjelovanje na mini-simpoziju, no uz obveznu prijavu.

Ne-članovi HFD-a trebaju platiti kotizaciju u iznosu od 100 kuna.

Prijave se primaju do popunjenja mjesta. Kotizacija se uplaćuje po prijavi, HUB obrascem na račun HFD-a IBAN broj: HR89 23600001101367614 s naznakom »Za mini simpozij o konceptu mikronutricije« te imenom i prezimenom sudionika. U rubriku »poziv na broj primatelja« upisati OIB ili JMBG. Kopiju uplate treba poslati u HFD najkasnije 2 tjedna prije održavanja tečaja (Masarykova 2, 10000 Zagreb, tel.: 01 48 72 849, faks: 01 48 72 853, e-mail: office1@farmaceut.org)

 

 

SAŽECI PREDAVANJA |

 

Mikronutrijenti u nutricionizmu: vitamin D i kalcij

Karmen Matković Melki, dipl.ing.preh.teh., nutricionistica, Poliklinika Leptir

Vitamin D naziv je za skupinu sekosteroida, prohormona od kojih se kao fiziološki bitni ističu kolekalciferol (vitamin D3) te ergokalciferol (vitamin D2). Mehanizam djelovanja ovog vitamina je kompleksan, no njegova najvažnija uloga je održavanje ravnoteže kalcija, najzastupljenijeg minerala u čovjekovom organizmu. Najveći dio, čak 99%, kalcija nalazi se u kostima i zubima, dok samo oko 1 % ima važnu ulogu u nizu biokemijskih procesa kao što su kontrakcija mišića, zgrušavanje krvi i stanična signalizacija. S druge strane, vitamin D se u organizmu uglavnom nalazi uskladišten u masnom i mišićnom tkivu u metabolički inaktivnom obliku sve dok ne prođe proces aktivacije kroz dvije faze hidroksilacije, u jetri i bubrezima. Njegov najaktivniji metabolit, kalcitriol, otpušta se u krvotok te se specifičnim proteinima prenosi do tkiva gdje utječe na imunološki odgovor makrofaga, potiče proizvodnju katelicidina, utječe na diferencijaciju stanica hematopoetskog sustava i upravlja rastom stanica kože. Razine vitamina D3 se također povezuju s izlučivanjem inzulina beta stanica u gušterači i aktivnošću inzulina nakon otpuštanja u krvotok. Svojstvo vitamina D da se otapa u mastima i organskim otapalima određuje njegovu probavu i apsorpciju. Naime, konzumacijom hrane koja sadrži masti apsorpcija vitamina D se pospješuje, stoga su za njegovu iskoristivost iz hrane i dodataka prehrani bitne žučne soli. Istraživanja pokazuju da se apsorbira 50% vitamina D unesenog hranom, dok za kalcij vrijednosti variraju između 20% i 50%. Kao što u slučaju vitamina D apsorpciju potiče masni medij, u slučaju kalcija, apsorpciju promiču tvari poput proteina, dok fitati, oksalati i konkurentni minerali smanjuju njegovu biološku iskoristivost. Glavni prehrambeni izvori ovog minerala su mlijeko i mliječni proizvodi, riba, ali i sušeno voće, zeleno lisnato povrće, orašidi i mahunarke. Regulacija homeostaze kalcija odvija se aktivnim transportom u početnom dijelu tankog crijeva potaknuta niskim razinama kalcija i pasivnom difuzijom u distalnom dijelu tankog crijeva, potaknuta višim koncentracijama. Razine kalcija u organizmu su strogo kontrolirane djelovanjem paratiroidnog hormona i vitamina D zbog čega je uz prehranu bogatu izvorima kalcija važno konzumirati i prirodne izvore kolekalciferola i ergokalciferola u koje se u prvom redu ubrajaju plava riba i masna riba hladnih mora, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, jetra i gljive. Osim prehrambenih izvora, vitamin D se u organizmu stvara pri izlaganju sunčevoj svjetlosti gdje se epidermalna zaliha provitamina D3 fotolizira u previtamin D3 koji se konačno izomerizira u vitamin D3. No, istraživanja su pokazala da na njegovu sintezu uvelike utječu čimbenici kao što su godišnje doba, vremenski i ekološki uvjeti te količina melanina u koži. Vitamin sunca, vitamin D i glavni mineral ljudskog tijela, kalcij, samo su jedan nizu vitamin-mineral parova mikronutricije, a kompleksnost njihovog djelovanja i nutricionistička povezanost ukazuje na nužnost pravilnog razumijevanja njihovih svojstava, funkcija i metabolizma.

 

Klinički aspekt suplementacije vitaminom D i kalcijem

Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh., klinička dijetetičarka, Klinika za dječje bolesti Zagreb

Vitamin D i kalcij ključni su mikronutrijenti odgovorni za građu i zdravlje koštanog sustava, stoga je logično da se klinička manifestacija nedostatka vitamina D, tzv. hipovitaminoza D, često vezuje za status kalcija u organizmu te se iskazuje općom demineralizacijom; hipokalcemijom i hipofosfatemijom što, u prvom redu, uzrokuje bolesti omekšanja kostiju što se u djece očituje kao rahitis, a u odraslih kao osteomalacija, odn. osteoporoza. Hipovitaminoza D najčešće se manifestira kao depresija, kroničan umor, gubitak tjelesne mase, dijabetes, bolesti srca, bolovi u kostima, mišićna slabost i spontani lomovi uslijed osteoporoze. Ova pojava uglavnom nastaje zbog nedovoljnog izlaganja suncu tijekom duljih razdoblja i nedovoljnog unošenja vitamina D hranom, no isto tako, deficit može biti uzrokovan i poremećajem apsorpcije i metabolizma vitamina D. Hipokalcemija, jedan od kliničkih znakova hipovitaminoze D, javlja se i u osoba koje pate od laktoza intolerancije, alergije na proteine kravljeg mlijeka, menopauze i težih stanja poput malapsorpcije masti, pogoršane funkcije bubrega, nadbubrežne žlijezde i štitnjače te anoreksije i alkoholizma. Dugotrajan nedostatak kalcija u organizmu povezuje se s razvojem hipertenzije, raka debelog crijeva i pretilosti. S druge strane, hiperkalcemija se češće javlja u slučaju poremećaja funkcije doštitne žlijezde, a manje zbog konzumiranja hrane bogatom kalcijem, ili prevelikih količina dodataka prehrani i antacida. Blaga hiperkalcemija ne mora uzrokovati značajnu pojavu simptoma, dok teži oblik može uzrokovati pogoršanje funkcije bubrega, kalcifikaciju žila i mekog tkiva, hiperkalciuriju, a ako se ne liječi može završiti fatalnim ishodom. Hipervitaminoza D javlja se rijetko. Prehrana i izlaganje suncu nikad nisu uzroci hipervitaminoze D, no nekontrolirana suplementacija i određene bolesti mogu biti uzrok ovog stanja. Prevelika količina vitamina D u organizmu manifestira se simptomima nalik blažoj hiperkalcemiji; od dehidracije, povraćanja, smanjenog apetita, konstipacije, do umora i mišićne slabosti. Vitamin D i kalcij imaju višestruku ulogu u preventivnom i kurativnom smislu gdje su istraživanja velikim dijelom provođena na populaciji oboljeloj od autoimunih, infektivnih, kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. Upravo iz ovih razloga treba uzeti u obzir interakciju ovih mikronutrijenata s određenim lijekovima koji međusobno mogu djelovati sinergijski i antagonistički.

 

Mikronutricija ili farmakološka intervencija ?

dr.sc. Stribor Marković, mag.pharm., Plantagea

Mikronutricija  je naizgled stari koncept suplementacije esencijalnih faktora koje zbog određenih razloga ili ne unosimo u dovoljnim količinama u prehrani ili su nam u određenim stanjima potrebne u povećanim količinama. Nasumična, « multi » varijanta gdje se na slijepo uzimaju pripravci suplementi uvijek će imati svoje korisnike, ali je ciljana mikronutricija realnost koja postoji već dugi niz godina. Ona se temelji i na biokemijskim markerima koji su u Hrvatskoj iznimno zapostavljeni. Primjerice praćenjem razina metilmalonata i formimino-glutamata u urinu možemo vrlo selektivno procijeniti stvarni nutritivni manjak B12 vitamina i folne kiseline koji je ostavio i ciljanu posljedicu na metabolizam. Brojni vitamini imaju svoje markere, ali i drugi mikronutrijenti imaju svoje faktore, pa tako niske razina metabolita kateholamina mogu poslužiti u ispravnoj suplementaciji aminokiselinama koji su njihovi metabolički prekursori. Ispravna dijagnostika manjka vitamina i procjene individualno kreiranih suplemenata gotovo ne postoje u našoj zemlji. Jedno od najvećih pitanja u mikronutriciji jest gdje prestaje nutritivna suplementacija, a gdje farmakološka intervencija. Primjerice, L-glutamin klasična je esencijalna aminokiselina neophodna za biosintezu proteina. No s druge strane L-glutamin se koristi i kao farmakološko-nutritivna intervencija, poput modulatora intestinalne permeabilnosti. Molekularni mehanizam djelovanja i kinetike služi nam za odabir najboljeg suplementa. L-triptofan je aminokiselina iz koje nastaje serotonin, no u dodacima prehrani/lijekovima koristi se i 5-L-hidroksi-triptofan (5-HTP). Koji ćemo koristiti ? Činjenica kako 5-HTP ne zahtijeva aktivni transport već prolazi krvno moždanu barijeru stavlja ga u prednost više u farmakološkoj intervenciji kod depresije, dok L-triptofan zahtijeva aktivni transport i koristan je kao miknronutritivni aspekt osoba sklonih depresiji. Gotovo svaki vitamin i mineral, te brojne aminokiseline i neki drugi metaboliti nutritivni su faktori, a često moduliranjem njihove doze dolazimo u sferu farmakološke intervencije. Poznavanje biokemijskih specifičnosti također su neophodna u mikronutriciji. Suplementacija « vitamina E » ovisit će o preciznom odabiru jednog ili grupe čak osam različitih molekula koje pokazuju i drugačije učinke na organizam. I dok je alfa (+) tokoferol najčešća molekula, u kardiovaskularnim bolestima preferirat će se delta-tokotrienol.

 

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..