Brošura Euromelanoma Day 2014. Euromelanoma Day

Brošura Euromelanoma Day 2014.

Hrvatsko farmaceutsko društvo već tradicionalno podržava provođenje ove javno-preventivne akcije u organizaciji Hrvatskog dermatovenerološkog društva HLZ-a i Referentnog centra za melanoma RH, te apelira na sve ljekarnike da se tijekom svibnja i ljetnih mjeseci dodatno angažiraju i savjetuju rizičnim skupinama pacijenata pravovremeni odlazak na pregled kod dermatologa!

 

 

EUROPSKI DAN BORBE PROTIV MELANOMA

 

Euromelanoma Day 2014.

 

Rak kože. Nemojte ga zanemariti!“.

 

     Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Referentni centar za melanom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i ove godine organiziraju javno-preventivnu akciju ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože „EUROMELANOMA DAY“. Europska akademija za dermatologiju i venerologiju (EADV) organizira Europski dan borbe protiv melanoma („Euromelanoma day“) od 2000. g. u većini europskih zemalja, uključujući i u Hrvatskoj. Ovogodišnji slogan projekta je „Rak kože. Nemojte ga zanemariti!“ Za provođenje projekta Euromelanoma Day u Hrvatskoj je odgovorna prof. dr. sc. Mirna Šitum, prim., dr. med., spec. dermatovenerolog, predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva i pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo grada Zagreba.

     Ove godine Euromelanoma Day će biti posvećen izrazito rizičnim skupinama muškaraca iznad 50.-e godine života, koji su tijekom svog životnog vijeka bili izrazito izloženi intenzivnom UV-zračenju, poput radnika u građevinskoj industriji, komunalnim djelatnostima, poljoprivredi, sportu i sl., a koji vrlo često zanemaruju svoju kožu i sumnjive madeže.

     Hrvatsko farmaceutsko društvo već tradicionalno podržava provođenje ove javno-preventivne akcije, te apelira na sve ljekarnike da se tijekom svibnja i ljetnih mjeseci dodatno angažiraju i savjetuju rizičnim skupinama pacijenata pravovremeni odlazak na pregled kod dermatologa!

 

PRELISTAJTE BROŠURU:

http://issuu.com/farmaceut.org/docs/bro__ura_emd_2014

 

Opekline od sunca udvostručuju rizik obolijevanja

 

     Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina, iako se bilježi porast oboljelih i

u dječjoj i adolescentnoj dobi. Od 50% do 80% ukupne količine UV zračenja koža primi u djetinjstvu (do 18 godine života). Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, tako i melanoma. Osobit rizik imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekotine od sunca te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja koje slabi lokalni kožni imunosni sustav i može dovesti do općeg slabljenja otpornosti.

     Samo jedno izlaganje suncu koje je rezultiralo opeklinom uz pojavu mjehura udvostručuje rizik obolijevanja od melanoma kasnije tijekom života. Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje izloženosti UV zračenju i tijekom godina nagomilana oštećenja stanica kože se ne mogu više popraviti. Proces je odgovoran za prerano starenje kože, ali s latencijom od 15 do 40 godina može dovesti i do zloćudne preobrazbe stanica u koži. U osobito rizičnu skupinu ulaze osobe izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože te sve osobe koje imaju posebnu vrstu atipičnih, displastičnih madeža.      Od 40 do 50% malignih melanoma nastaje iz pigmentiranih madeža, a 10% melanoma na prethodno nepromijenjenoj koži. Osoba koja ima više od 20 madeža ima tri puta veći rizik od razvoja malignog melanoma, dok osobe sa sindromom displastičnih nevusa imaju 500 puta veći rizik. Osoba koja boluje od malignog melanoma ima 900 puta veći rizik za nastanak drugog primarnog malignog melanoma.

     Posebno zabrinjava što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, kada su izgledi za izlječenje manji, pa je poticanje edukacije o toj bolesti u općoj populaciji od iznimnog značaja.

 

Što treba tražiti na koži?

 

     Svatko ima mrlje na koži. One su potpuno normalan dio odrastanja i starenja. Ipak, ponekad te mrlje mogu biti znak i nečeg opasnijeg.  Stoga, redovito pregledavajte svoju kožu u potrazi za sumnjivim mrljama. Ukoliko sumnjate, savjetujte se s dermatologom.

     Svoju kožu i kožu svojih bližnjih trebali biste pregledati jednom mjesečno. Budite oprezni s mrljama koje: mijenjaju veličinu, boju i/ili oblik, izgledaju drugačije od svih ostalih, su asimetrične I/ili nepravilne,  su grube ili se ljuskaju, su raznolikih boja, su veće od 6mm u promjeru, svrbe, krvare ili imaju iscjedak, su sjajne površine, izgledaju poput ranice koja ne zacjeljuje. Potražite upozoravajuće znakove raka kože i ukoliko primijetite koji na svojoj koži, ne odgađajte posjet dermatologu!

 

AKTINIČKE KERATOZE

     Ovakve crvenkasto-smeđe, ljuskave i grube promjene na koži se najčešće javljaju u pacijenata srednje životne dobi i kod starijih osoba. Najčešće su zahvaćena područja koja su intenzivno izložena suncu, kao što su lice, vrat, uši, dorzum dlanova i vlasište, pogotovo muškarci s alopecijom. Ovakve lezije evidentno ukazuju na pretjerano izlaganje suncu. Riječ je o prekanceroznim lezijama koje se u 10-15% slučajeva razvijaju do planocelularnih karcinoma.

 

BAZOCELULARNI KARCINOM KOŽE (karcinom bazalnih stanica)

     Ovo je najčešći oblik zloćudnih tumora kože, ali ujedno i najmanje opasan. Uglavnom se pojavljuje kao uzdignuta kvržica na koži, sjajnih i bisernih rubova, poput ranice („krastice“) koja ne cijeli i postupno raste tijekom vremena. U vrlo rijetkim slučajevima ovaj tip raka kože može metastazirati. Ukoliko se ne liječi tijekom dužeg perioda, m ože doći do njegove ulceracije i dubljeg prodiranja u tkivo.

 

PLANOCELULARNI KARCINOM KOŽE (karcinom skvamoznih stanica)

     Po pojavnosti je riječ o drugom najčešćem obliku zloćudnih tumora kože. Najčešće se pojavljuje na fotoeksponiranim područjima kože, poput lica i vlasišta. Karcinom skvamoznih stanica često nastaje od aktiničnih keratoza i sliči karcinomu bazalnih stanica. No, površina je obično uzdignutija i krastava. Ovaj tip tumora može se ponekad zamijeniti s bradavicom. Karcinom skvamoznih stanica vrlo se rijetko širi u limfne čvorove i ostale organe (metastaze) i završava smrću. Može se brzo širiti, posebice na području usana, uški i prstiju ukoliko je pacijent imunokompromitiran. Kirurški tretman je od presudne važnosti.

 

MALIGNI MELANOM

     Melanom je maligni tumor koji se može razviti unutar već postojećeg madeža u 30% slučajeva ili pak de novo na normalnoj koži. Najuobičajenija mjesta nastanka melanoma jesu trup kod muškaraca i noge i trup kod žena. Melanom je uglavnom javlja u obliku makula ili nodula mješovite boje i nedefiniranih rubova. Kad se dijagnosticira u ranoj fazi, liječenje je moguće i to kirurškom ekcizijom, dok kasna dijagnoza može dovesti do širenja na unutarnje organe i završiti lošom prognozom. Stoga, prevencija je jedini konkretan i učinkovit način borbe protiv melanoma. Opasnost od nastanka karcinoma često je nasljedna jer i naši geni igraju veliku ulogu u karcinomu kože. Svatko upoznat sa slučajevima bolesti u svojoj obitelji i tko ima osjetljiviji tip kože morao bi preventivno vršiti godišnje preglede. Melanom često nije vidljiv golim okom i u početku izgleda gotovo isto kao i madež. Potrebno je hitno liječenje ukoliko se dijagnosticira!

 

 

Znakovi melanoma

Zapamtite ABCDE znakove melanoma: rano otkrivanje je prvi korak u uspješnoj terapiji melanoma!

Za svaku promjenu u veličini, obliku, boji, reljefu ili promjenu koja krvari, svrbi ili ne cijeli, budite oprezni i javite se dermatologu!

Pratite ABCDE znakove melanoma i ukoliko primijetite bilo koji od njih, odmah se javite dermatologu! Gledajte promjene!

 

 

Tko je u opasnosti?

 

Rak kože najčešći je kod osoba iznad 50-te godine života ili osoba koje su dugo i često bile izložene suncu. Međutim, od melanoma mogu oboljeti i mlađe osobe.

 

Osobe s povećanim rizikom:

• osobe svijetle puti koje lako izgore na suncu,

• osobe koje su imale sunčane opekline tijekom djetinjstva,

• osobe koje provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija),

• osobe koje se intenzivno izlažu suncu u kratkom razdoblju (npr. tijekom godišnjeg odmora),

• osobe koje koriste solarij i UV lampe (nokti),

• osobe s više od 50 madeža na tijelu,

• osobe s obiteljskom poviješću raka kože,

• osobe starije od 50 godina,

• osobe koje su imale transplantaciju nekog organa.

 

Pažnja! Čak i ako nemate povišen rizik za razvoj raka kože, možete od njega oboljeti i stoga ne zaboravite pregledati svoju kožu!

 

 

Sve informacije o Projektu možete naći na internetskoj stranici Euromelanoma Day organizacije: www.euromelanoma.org.

 

 

 

Pripremila: Anita Galić, mag.pharm., univ.mag.

Organizacijski Odbor Euromelanoma Day Hrvatska 2014.

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..